Srneća divljač nestaje i do 40%: U LD Kuna otkrili uzrok i krenuli u borbu protiv opasnog parazita

Miroslav Kovačević, već je pet godina lovnik u LD Kuna iz Koprivnice. Njihovo društvo ima 57 članova, te gospodare s nešto više od 5.000 ha lovišta sa svim vrstama divljači. Od sitne na tom su lovištu zastupljeni fazan i zec, a tu se kreće i srneća i jelenska divljač, divlja svinja i patke.

"Primijetili smo u zadnjih par godina kod odstrela da se u jetri nalaze ličinke i odrasli oblici metilja. Dodatno, populacija srneće divljači nam je znatno manja nego je bila. Čini mi se da smo mi jedino lovačko društvo, bar na području bivše općine Koprivnica, a koji smo išli uliječenje jelenske divljači protiv američkog metilja“, lovnik Kovačević nam objašnjava.

Opasnost za srneću divljač

Liječenje je zapravo prevencija ugibanja srneće divljači koja je sitnija, a time i osjetljivija na parazita. Jelen je prenositelj metilja, ali ga, uz usporeni metabolizam i gubitak tjelesne mase ipak preživi. Srne su, s druga strane, u opasnosti: "Zadnjih par godina smo uočili pad populacije srneće divljači 30 do čak 40 posto. Prilikom pronalaska strvina koje su strvinari već raskomadali, nailazimo na simptome uginuća od tog metilja koji se zadržava u jetri divljači", priča nam.

Uzroke povećane zaraženosti metiljem, lovci vide u vlažnim staništima, ali još više zbog povećanja jelenske populacije. Vidljivo je to pogotovo otkad je prije 10-ak godina postavljena žica prema Mađarskoj. Veliki dio jelenske divljači ne može migrirati prirodnim putevima, te se tu razmnožava i tu ostaje. Fizička im barijera priječi prirodno seljenje.

Začudo, lovcima veći broj krupne divljači ne pričinja veselje: "Za naše lovačko društvo ta povećana brojnost na našem području dvosjekli je mač jer imamo puno više šteta na poljoprivrednim usjevima koje moramo isplaćivati.“

Postavljanje lijeka uz stručnu pomoć

Nije jednostavno pripremiti odgovarajuću dozu lijeka ciljano namijenjenu jelenskoj divljači koja slobodno živi. Zato su se lovci LD Kuna obratili prof.dr.sc. Konjeviću s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu: "S liječenjem smo počeli 01.03.2026. nakon što je završio odstrel sve jelenske divljači i uz njegovu preporuku i naputke nabavili smo lijek koji je on došao izmiješati s hranom, to smo odradili.“

Kod ovakvog liječenja, treba znati dozirati i izmiješati mamac tako da ga jelen rado uzima, da mamac ne stoji dugo na hranilištu gubeći svojstva uslijed vremenskih neprilika, te postepeno navikavati jelensku divljač na redovito hranjenje s pripremljenih lokacija.

"Već smo u svibnju prošle godine postavili stolove za prihranu jelenske divljači baš s ciljem da idemo ove godinu s liječenjem. Na stolove smo kontinuirano bar godinu dana prije iznosili hranu da se priviknu na hranjenje i mir. Druge vrste ne mogu pristupiti lijeku jer su stolovi postavljeni na cca 120 cm visine."

Hranu su lovci 10-ak dana iznosili u pravilnim razmacima i jelen ju je uzimao. Rezultati će se vidjeti tek najesen kada bude odstrel i to nakon analize jetri: "Jer ako metilj ugiba, on ostaje u jetri i kod analize se pronalazi, te prebrojava uginuli nametnik."

Lijek Albix 10, lovci su sami isfinancirali. To je antihelmintik širokog spektra, a ono najvažnije je da mu je karenca kratka, svega 14 dana.

U njihovoj se županiji lovačka društva još nisu koordinirala oko ovog problema: "Idealno bi bilo da se lovačke udruge organiziraju na nivou županije kako je to izvedeno u Varaždinskoj, te da sva lokalna društva apliciraju lijek. Ali, eto kod nas se još nadamo da će to biti slučaj.“

Američki metilj

Fascioloides magna ili veliki američki metilj nije nametnik iz naših krajeva, ali se pretpostavlja da je u Europu unesen uvozom bjelorepih i wapiti jelena. Duž toka rijeke Dunav jedno je od poznatih žarišta širenja tog nametnika kroz naš kontinent. Prema stručnjacima on parazitira u običnom i jelenu lopataru, srni, muflonu i divokozi. I vepar je rezervoar parazita. U njegovoj jetri metilj može preživjeti i razmnožavati se.

Osim što uzrokuje uginuća oslabljene srneće divljači, za očekivati je da ostalim prenositeljima također pada vitalnost, imunitet, te trofejna vrijednost.

Pustiti da priroda radi svoje ili intervenirati?

Nažalost, kod slobodnoživuće divljači ne može se kompletno eliminirati nametnik s ovakvim životnim ciklusom. Ali, koordiniranim radom svih lovačkih društava na zahvaćenom području, metilj se može i mora držati pod kontrolom. Hrvatski lovački savez pozvao je lovačka društva i građane da prijave oslabljenu i omršavjelu srneću divljač, te onu uginulu. Varaždinska je županija svojim lovačkim društvima isfinancirala lijek.

Potpuno izlječenje nije moguće jer se niti jedinke ne liječe pojedinačno, ali kontrola brojnosti zaražene divljači, te djelovanje shodno rezultatima laboratorijskih analiza će pomoći zauzdati problem. Zato je dobro da su lovačka društva proaktivna i razmišljaju unaprijed, jer time daju primjer svima drugima.