Raste potražnja za ogrjevnim drvima, a samoizrada je sve rjeđa

"Samoizrada ogrjevnog drva od strane lokalnog stanovništva, nažalost, sve je rjeđa", kazala je Slađana Begić upraviteljica Šumarije Velika Pisanica. Razlozi leže, dodaje, u sve slabijoj naseljenosti i starijoj strukturi stanovništva, ali i u promjeni navika ljudi i prezaposlenosti.

Međutim, kaže da je šumariji u interesu da se dio količina podijeli na ovaj način radi opskrbe stanovništva povoljnijim ogrjevom.

"Za samoizrade odabiremo sječine u zimskom periodu jer lokalno stanovništvo tada ima više slobodnog vremena i može preuzeti dio tih radova, a nama odgovara da sve potrebne radove obavimo prije proljetnog buđenja šume", napominje Begić.

Obavezna je uspostava šumskog reda

Kod planiranja mjesta za samoizradu vode se s više parametara poput pristupačnosti terena, blizini naselja i zainteresiranosti ljudi da preuzmu dio radova. Naime, Hrvatske šume prvo na ta mjesta ulaze sa svojim radnicima koji obaraju stabla, odvajaju kvalitetnije drvne sortimente, a potom puštaju ljude da si izrade drva za ogrjev.

"Fizičke osobe mogu izrađivati ogrjevno drvo isključivo iz oborenih stabala. Nakon sječe, slijedi izrada i privlačenje oblog tehničkog drva uz obaveznu uspostavu šumskog reda", pojasnila je Renata Horvat, stručna suradnica za iskorištavanje u Upravi šuma Bjelovar. Nakon što se iz krošnje izrade oblovina i prostorno drvo, kaže, ostale neiskorištene dijelove stabala potrebno je složiti tako da ne smetaju razvoju pomlatka.

"U godišnjem planu za 2023. planirali smo 56.000 kubika prostornog drva za tu namjenu što čini oko osam posto plana proizvodnje UPŠ Bjelovar. Do danas je realizirano oko 6.000 kubika", dodala je Horvat.

Međutim, kako kaže, prije 10-ak godina tim načinom proizvedeno je 130.000 kubika i to je tada iznosilo čak 20 posto plana proizvodnje.

Potražnja stvara probleme

"Nekada je to bio pretežit način uspostave šumskog reda i ljudi su tako surađivali sa šumarijom i imali smo više razumijevanja jedni za druge", dodala je Begić. Kaže da oni motiviraju ljude na što više samoizrada da bi rasteretili pritisak kupnje gotovog ogrjevnog drva na tovarištima radi povećanje potražnje uslijed energetske krize.

"Potražnja je veća, a ljudi postavljaju zahtjeve prema većim količinama nego što je to bilo prethodnih godina", dodala je. Kako kaže, pojavljuju se i novi kupci koji se za sada ne griju na drva, ali bi ih kupili za svaki slučaj.

"To nam uzrokuje probleme jer poslujemo po unaprijed utvrđenim planovima odobrenim od Ministarstva poljoprivrede i količine su unaprijed planirane. Ne možemo ih povećavati s obzirom na zahtjeve", zaključila je Begić.