Požari su ovog ljeta uništili stotine hektara stoljetnih borovih šuma - što sada?

Uslijed velikog grmljavinskog nevremena koji je u noći s ponedjeljka na utorak pogodio Split i okolicu za rezultat je imao eskalaciju novih požara na brdu Perun iznad Podstrane i Vilara između Žrnovnice i Srinjina.

Nažalost, to nije prvi požar na tom području. Nakon 2017. godine kada je vatrena stihija progutala borovu šumu, opasno tada zaprijetivši i Splitu, i u najnovijim požarima stradalo je veliki broj mladih borova.

I u ovom koji je koncem srpnja i početkom kolovoza poharao Makarsko primorje točnije područje Parka prirode Biokovo, Gornjih Tučepa i Podgore učinjena je nemjerljiva šteta. Posebno na stoljetnim šumama i bogatim lovištima. Prema procjenama šumara, opožareno je preko osamsto hektara guste borove šume i niskog raslinja od čega izgorjelo preko sto hektara crnog dalmatinskog i alepskog bora. Potpuno je opustošeno i sedamdesetak hektara Državnog lovišta Biokovo čije će se posljedice godinama sanirati.

Značajno uništen priobalni lovni teren

Upravitelj Šumarije Makarska dipl.ing. Boris Šabić smatra kako je situacija na terenu u najmanju ruku katastrofalna. U pepelu je završio jedan od najperspektivnijih dijelova lovišta s obzirom da se vatreni krak probio visoko u planinski masiv ostavljajući za sobom kataklizmičke slike mjesečeve površine.    

Srećom, višednevnim djelovanjem kanadera, posebno vatrogasaca, šumara, lovaca i svih stanovnika tog kraja, spriječena je veća šteta no u plamenu je završilo i nekoliko lovno-tehničkih objekata, čeka i automatskih hranilica.

Ono što najviše zabrinjava je činjenica kako je, neću reći nepovratno, ali u svakom slučaju značajno uništen priobalni lovni teren na kojem obitava divlja svinja, zec, u jednom dijelu jarebica i fazanska divljač. Što se tiče dijela državnog lovišta kojim gospodare Hrvatske šume, divljač je na vrijeme osjetila opasnost. Požar je krenuo s relativno niskog dijela, pa su divokoze i mufloni na vrijeme pronašli spas.

Nakon analize slijedi sanacija

Pošto se radi o nepristupačnom terenu "presvučenim" debelim naslagama borovih iglica čiji je sloj na mjestima veći od sedamdeset centimetara, tek obilna kiša koja je padala prije nekoliko dana u potpunosti je sanirala požarište. Ona je dakako i spas potreban za revitalizaciju lovišta. Radi se o uistinu ogromnoj opožarenoj površini gdje bi dobra kiša pokrenula vegetaciju i na taj način vratila divljač u svoja staništa, mišljenja je Boris Šabić, zahvalan u prvom redu vatrogascima, zatim šumarima i lovcima koji su jednakim intenzitetom i sa istim ciljem branili svaki metar te dalmatinske planinske ljepotice.

Posebno ističući one koji su s naprtnjačama na leđima prepješačili i po zna koliko kilometara jer zbog dima i pepela helikopteri nisu bili u mogućnosti ispuštati vodu.

Sada slijedi analiza.

Nakon utvrđivanja činjeničnog stanja Hrvatske šume, prema najavama njihovog makarskog upravitelja, krenut će u sanaciju na dijelu kojim gospodare.

Zabraniti lov u opožarenom području

Bit će to podloga i dodatan potstreh da svi zajedno još jače zasuču rukave i dodatnim radom saniraju i nanovo oplemene opožareno područje. Pri tom očekuju pomoć i Hrvatskog lovačkog saveza i Lovačkog saveza Splitsko-dalmatinske županije i jedinica lokalne samouprave uz čiju bi pomoć lakše izišli iz nesreće koja ih je pogodila.

Vatra guta i 100 godina staru šumu dalmatinskog crnog bora, autohtonog crnogoričnog drveta

Paralelno poziva lovce da u skladu s lovačkom etikom ove godine zabrane lov u dijelu koje je stradalo u požaru ne bi li na taj način u šumu vratili njegove "odbjegle" četveronožne stanovnike.

Inače, požar u Tučepima i Podgori koji je danima bjesnio tim područjem, jedan je od najkatastrofalniji ove godine jer, osim stoljetnih borovih šuma, najviše su oštećene poljoprivredne površine, a vatra je progutala i nekoliko kuća i automobila.