Hrvatska ima približno 2,5 milijuna hektara šuma i drugih šumskih područja, a ukupno 76 posto tog zemljišta u državnom je vlasništvu.
"Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala u EU-u za razvoj biogospodarstva, što je prilika za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i nove gospodarske mogućnosti za poljoprivrednike“, istaknula je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir na Međunarodnoj konferenciji o biomasi i obnovljivim izvorima energije.
Mađutim, upozorila je kako taj potencijal trenutno nije iskorišten, te posljednjih godina čak pokazuje znakove smanjenja.
Mišljenja je da biomasu trebamo iskoristiti za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i nove gospodarske mogućnosti za poljoprivrednike, te odgovarajućim potporama ulaganjima i financijskim instrumentima moramo povećati dodanu vrijednost proizvoda biogospodarstva i njihovu kružnost.
"Poljoprivreda i šumarstvo kroz proizvodnju biomase mogu biti pokretači zapošljavanja i stvaranja "zelenih radnih mjesta“ u ruralnim i regionalnim gospodarstvima, te posljedično dovesti do jačanja socijalne kohezije i stabilnosti kao rezultata povećanja zaposlenosti i ostvarivanja dodatnih prihoda za proizvođače“, napominje.
Nadalje, rekla je kako su u Hrvatskoj šume prepoznate kao važan element zaštite prirode i bioraznolikosti, s naglaskom na njihovu održivom gospodarenju i zaštiti, međutim, 27 posto šumskog zemljišta degradirano je zbog obraslosti vegetacijom, a 280 km2 i dalje je minsko područje (ili minski sumnjivo područje) te se zbog toga ni ne održava ni ne koristi.
"U okviru Programa ruralnog razvoja nudile su se i mogućnosti financiranja obnove oštećenih šuma, no sredstva su ostala neiskorištena“, dodala je.
Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran istaknuo je kako je cilj od nula neto emisija do 2050. koje je EU postavila vrlo ambiciozan, ali nije neizvediv.
"Fosilna goriva moramo što brže zamijeniti obnovljivim alternativama, a upravo je biomasa odlično rješenje koje se proizvodi lokalno i ima veliki utjecaj na zapošljavanje i ostanak ljudi u ruralnim prostorima“, rekao je Kavran.
Prema riječima, Christiana Rakosa, predsjednika World Bioenergy Association za promociju lokalne potrošnje biomase potrebna je politička podrška. Republika Hrvatska, kaže je važan proizvođač, ali je istovremeno i slab potrošač biomase i kako bismo to promijenili, potrebna je intervencija institucija.
Petir je podsjetila da je udio poljoprivrede u proizvodnji ukupne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj vrlo nizak, samo 2,7 posto što je znatno ispod prosjeka za EU-27 (12,1 posto). Isto tako, gotovo dvije trećine proizvodnje energije iz obnovljivih izvora dolazi iz sektora šumarstva (62,6 posto), što je znatno iznad prosjeka za EU-27 (41,4 posto)“.
Strategijom razvoja poljoprivrede koja je sada u e-savjetovanju planirana je potpora razvoju i pokretanju poljoprivrednih gospodarstava na ruralnim područjima. "A poseban naglasak stavlja se na male i mlade poljoprivrednike i to kroz planirana ulaganja u obnovljive izvore energije, što bi trebalo utjecati i na povećanje udjela poljoprivrede u proizvodnji ukupne energije iz obnovljivih izvora“, pojasnila je.
Inače, Hrvatska ima približno 2,5 milijuna hektara šuma i drugih šumskih područja, a ukupno 76 posto tog zemljišta u državnom je vlasništvu.
U sektoru šumarstva i eksploatacije drva 2017. je radilo 13.800 osoba. Prema analizi Europske komisije, prividna proizvodnost rada s 14.100 eura bruto dodane vrijednosti po zaposleniku ispod je prosjeka za EU-27 (54.200). Isto vrijedi i za gospodarsku produktivnost šumarskih djelatnosti.
Istodobno, zemlja ima jedan od najviših omjera bruto investicija u fiksni kapital i dodane vrijednosti u EU-u (15,4 posto), što upućuje na relativno visoku razinu ulaganja. Tako je u 2017. je biogospodarstvo u Hrvatskoj ostvarilo ukupan promet od 11 milijardi eura, s prometom od 52.000 eura po osobi (EU-27: 127.000) te je u njemu bilo zaposleno 216.800 osoba.
"Kako je od devet ciljeva buduće Zajedničke poljoprivredne politike, njih sedam direktno ili indirektno vezano uz biomasu i obnovljive izvore energije, ovaj je sektor potrebno ozbiljno pozicionirati i u našim strateškim dokumentima i u programiranju za novo proračunsko razdoblje“, zaključila je Petir.
Na razini Unije još uvijek traje usuglašavanje o novom okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koji će financijski Hrvatskoj donijeti pet milijardi eura, a portugalsko predsjedništvo najavilo je mogućnost postizanja dogovora tijekom svibnja ove godine, nakon čega slijedi izrada.
Na održanoj konferenciji od strane Hrvatskog drvnog klastera osim o biomasi raspravljalo se o energetskoj tranziciji, niskougljičnom gospodarstvu, tehnološkim i tržišnim inovacijama, mobilnosti sirovine te mogućnostima i izvorima financiranja, zaključuje se u priopćenju Odbora.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 3 godine
Drugarica Petir opet lupeta ! Sranje zavno RH stavlja zašikareno poljoprivredno zemljište u šumsku osnovu svojeg MLETAČKOG poduzeća zvane hrvatske šume ! Ne može OPG dobiti podržavljenu zemlju ni za poljoprivredu , ni za pošumljavanje ili uzgoj drvenastih vrsta za bio masu !