Parazitoidom riješiti problem velikog štetnika

Torymus sinensis parazitoid je porijeklom iz Kine koji za sada predstavlja jedinog prirodnog neprijatelja kestenove ose šiškarice za kojeg je sigurno da je specifičan monofag tj. da napada isključivo jednoga domaćina - kestenovu osu šiškaricu.

Japanski znanstvenici su još 1979. godine unijeli iz Kine tog parazitoida koji se vrlo brzo pokazao kao učinkovito sredstvo borbe protiv ovoga opakoga štetnika. Japanci su radili pokuse kako bi utvrdili biologiju ove vrste te su potvrdili kako je biologija Torymus sinensis prilagođena isključivo kestenovoj osi šiškarici.

Poučeni japanskim iskustvima, Talijani su također 2005. godine odlučili riješiti problem te su uvezli ovoga parazitoida i ispustili ga u prirodu. Talijani su također zadovoljni rezultatima jer kod njih kesten ima itekakvu ekonomsku funkciju s obzirom da je Italija treći svjetski proizvođač kestenovih plodova.

Kestenova osa šiškarica nanosi velike štete

Rezultati se očekuju kroz dvije do tri godine.

Ekološke i ekonomske štete koje čini kestenova osa šiškarica u prirodnim sastojinama pitomog kestena u Hrvatskoj su višestruke i značajne, a očitiju se kroz gubitak prirasta zbog smanjenje asimilacijske površine lista, gubitak cvjetova, što je važno u proizvodnji meda, značajno smanjenje količine kestenovih plodova, utjecaj na zdravstveno stanje pitomog kestena.

Prošle su godine po prvi puta parazitoidi ispušteni na teritoriju Republike Hrvatske, točnije u Istri gdje pitomi kesten, poznatiji kao marun ima osim plodova i važno tradicijsko značenje za stanovništvo. U slučaju pitomog kestena općekorisne funkcije nadmašuju vrijednost njegove drvne mase.

Potpuna sinkronizacija s biologijom ose šiškarice

Prema stranim izvorima, korištenje ovoga biološkog neprijatelja kestenove ose šiškarice smanjuje njezinu populaciju ispod 30%, što se smatra prihvatljivim.

U ožujku ove godine sakupljene su zimske šiške kestenove ose šiškarice na području Torina u Italiji te su djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta uzgojili parazitoide koji su korišteni za druge lokalitete na području RH. Krajem travnja novouzgojeni parazitoidi ispušteni su na području Lovrana i PP Učka, UŠP Koprivnica, UŠP Karlovac, UŠP Zagreb i UŠP Sisak.

Prilikom ispuštanja Torymus sinensis na području Medvednice, Dinka Matošević savjetnica Zavoda za zaštitu šuma HŠI-a pojasnila nam je biologiju ove vrste koja je sinkronizirana s biologijom kestenove ose šiškarice kako bi parazitoid maksimalno iskoristio potencijale svog domaćina. T. sinensis ima jednu generaciju godišnje za razliku od većine autohtonih parazitoida koji parazitiraju na kestenovoj osi šiškarici koji imaju dvije generacije godišnje.

Odrasli oblici izlijeću iz starih prošlogodišnjih šiški kestenove ose šiškarice sredinom travnja, točno usklađeno sa vremenom otvaranja pupova pitomog kestena i razvoja mladih šiški kestenove ose. Ženke odlažu jaja u mlade šiške kestenove ose tj. u ličinke koje se nalaze u šiškama. Ova potpuna sinkronizacija s biologijom kestenove ose doprinosi velikoj učinkovitosti T. sinensis i njegovom visokom postotku parazitiranosti jer ženke ne odlažu jaja na druge domaćine. Nakon prvog ispuštanja T. sinensis vrlo brzo uspostavlja gustu populaciju koja se širi, npr. dvije inicijalne populacije od 100 ženki udaljene osam kilometara spojit će se za pet godina.

Prvi primjer biološkog suzbijanja invazivne vrste u šumarstvu

Sljedećih godina planiraju se nova ispuštanja kako bi se pokrilo cijelo područje šuma pitomog kestena u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da program ispuštanja parazitoida financira Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za šumarstvo kroz Izvještajno prognozne poslove u šumarstvu.

Koristi od unosa vrste T. sinensis i korištenje ovog parazitoida kao jedinog biološkog sredstva za suzbijanje invazivne kestenove ose šiškarice višestruko nadmašuju ekološke rizike do kojih bi moglo doći zbog eventualne i do sada znanstveno nikada potvrđene hibridizacije T. sinensis s autohtonim vrstama parazitoida.

Biološkim se suzbijanjem želi smanjiti gustoća populacije, a time i štete nove invazivne vrste koja se intenzivno širi u novom staništu i čini ekološke i ekonomske štete. Ovo je ujedno i prvi primjer korištenja biološkog suzbijanja jedne invazivne vrste u šumarstvu Hrvatske.

Autor: Goran Vincenc, Foto: Dinka Matošević