Nakon duhana usavršio uzgoj paulovnije i stevije

S obzirom na to da je Paulownia zbog iznimno brzog rasta i visoke kvalitete drveta obećavajuća investicija čiji je najzanimljiviji i komercijalni najvažniji segment korištenje u svrhu proizvodnje biomase, površine istočne Hrvatske sve više su rezervirane za sadnju ovog drveta (imenovanog u čast Anne Paulownie, kraljice Nizozemske, kćeri cara Pavla I., zbog čega ga također nazivamo "princezino drvo").

Krenuo sa 100 sadnica, a sada ih ima 1.000!

Uzimajući u obzir karakteristike Paulownie elongate, Bojan Jurić se i sam odlučio na uzgoj sadnica u koji je zakoračio 2014. godine. Krenuo je s oko 100-tinjak, a u ovo vrijeme se diči s 1.000 njih čija je specifičnost C-4 tip fotosinteze, odnosno obnovljivi izvori energije u drvnom smislu.

Kako bi dobili uvid u rezultate njegova poslovanja, postavili smo mu pitanje s koliko se prodanih sadnica može pohvaliti na godišnjoj razini i kakve prihode ostvaruje.

Isplativost proizvodnje

"Kada govorimo o količini, proizvodnja sadnica isključivo ovisi o broju naručenih, te se upravo stoga prodaja na godišnjoj razini kreće od 1.000 - 2.500 sadnica čija je cijena 25 kn po jedinici (sadnici)", priča Jurić koji je zahvaljujući obiteljskom poslu u poljoprivredi od svoje petnaeste godine.

Nastavio obiteljsku tradiciju i pokrenuo samostalni biznis

Nastavljajući obiteljsku tradiciju, završio je Poljoprivrednu školu te tako stekao zvanje Poljoprivredni tehničar - opći smjer, a danas je samostalni proizvođač s kojim se mogu ponositi i njegovi preci.

Od uzgoja duhana pod 30-50ha do Paulownie

"2006. godina zabilježena je kao godina otvaranja obrta AgroBatat Suhopolje gdje samostalno proizvodim sadnice batata i stevije u plasteničkoj proizvodnji.

S obzirom na to da su mi aktivnosti genetika i poljoprivredni bioinženjering te sve vezano za OIE, surađivao sam s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Gradskom tržnicom u Osijeku. Do 2011. godine sam se bavio plasteničkom proizvodnjom na obiteljskom poljoprivredom gospodarstvu.

Uzgajao sam duhan na površini od 30-50ha. Bio je to znakovit posao. Kao poslovođa, imao sam 25-30 radnika šest dana u tjednu te skrbio o sadnom materijalu u 10 plastenika od kojih je svaki obuhvaćao površinu od 250 m² i hidroponski uzgoj. Vodio sam brigu o procesu sušenja duhana i ljekovitog bilja. U protekle dvije godine okrenuo sam se proizvodnji sadnog materijala Paulovnije elongate te uz to, posredovanju u prodaji industrijske konoplje", priča Jurić.

Što kažu cijene?

Ovaj poljoprivrednik, toliko uporan i vrijedan, ni sada ne gubi vrijeme. Pregovora s nekoliko inozemnih kupaca za otkup debla, a detalje o tome trenutno ne iznosi. Osvrnuo se, stoga, ovom prigodom na objavljene cijene drva diljem medija, te je iste elaborirao.

"Objavljene cijene diljem medija nisu cijene za deblo, nego za obrađeno drvo po m³. Kod nas cijene za tikovinu iznose cca 30.000,00 kn, mahagonij cca 9.000,00 kn, iroko cca 10.000,00 kn, smreku cca 4.400,00 kn, sibirski ariš cca 7.600,00 kn i domaći ariš cca 6.400,00 kn. Premda se piše da Paulownia postiže cijenu oko 8.000,00 kn po m³, ispitivanja su potvrdila da je bolja od tikovine, a u ovom je slučaju jeftinija", objasnio je Jurić.

Posadili Paulowniu na površinu gdje nije bilo ništa 20 godina

Sadnja Paulownie u okviru ovog obrta odvija se u brazdu jednobraznim plugom na dubinu od 40 cm pod uvjetom da prije sadnje obave prohod u oba smjera.

"Takav se način sadnje pokazao izvrsnim za Paulowniu jer bušenje rupa nema smisla na većim površinama. Trenutno posađene sadnice nalaze se na vlastitom zemljištu na kojem zadnjih dvadesetak godina nije bilo ništa posađeno zbog lošije kvalitete tla koja nije pogodna za ratarske kulture. Sadnice razmnožavamo generativnim putem, te pri tome poštujemo selekciju dobivenih sadnica.

Na početku sjeme naklijavamo u komorama, nakon čega, kasnijim rastom aklimatiziramo sadnice koje su u plasteniku do početka sadnje", objašnjava Bojan.

Jurić: izbjegavati sadnju korijena u jesen!

"Moja je preporuka Paulowniu saditi poslije 01.05. jer tada nema opasnosti od mraza. Mnoštvo ljudi mi je javilo kako su ostali kratkih rukava zbog sadnje korijena u jesen jer iz njega ništa nije krenulo, te je, sudeći po tome, preporučljivo izbjegavati sadnju korijena u to vrijeme.

Volio bi, naravno, i ja prodavati sadni materijal dva puta u godini - sadnice u proljeće i korijen u jesen, ali eto, nesretnih okolnosti radi, samo prodaja sadnica u proljeće dolazi u obzir", poručuje Bojan Jurić koji sadnju ovisno o namjeni, obavlja pri razmacima od 5x5, 4x5, 4x4, 3x4 i 1.5x3 m. Njegove sadnice u nultoj godini dosegnu do 2 m visine, no u toj godini (u kojoj su posađene), nije bitna visina, nego da se korijen dobro razvije.

Čepovanjem do ujednačenog rasta!

U proljeće se vrši čepovanje, odnosno tehnička mjera koja se primjenjuje u šumarstvu kako bi se dobro razvio korijenov sustav te kako bi se osigurao ujednačen rast svih biljaka na parceli. Tada one, u prosjeku, narastu oko 4-5m visine s godišnjim zadebljanjem od 5 cm. Bitno je, osim toga istaknuti da u okviru ovog obrta sadnice nisu sađene pod foliju, a također nije korišten ni sustav za navodnjavanje.

Zakoni su nedorečeni

S obzirom na to da je ovaj gospodarstvenik gotovo pola svoga života u poljoprivredi pri čemu je stekao životno iskustvo, zgodno je, na kraju, zabilježiti njegovo razmišljanje.

"Stanje u poljoprivredi je loše. Ako ga želimo popraviti potrebito je izmijeniti niz zakona u Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Problematika se ogleda u tome što su zakoni nedorečeni te se kose jedni s drugim", objašnjava Jurić.