Marijana Petir: Odgovornost za štetu od divljači ne možemo samo svaliti na leđa poljoprivrednika!

Do drugog čitanja u Saboru, u Zakon o lovstvu treba ugraditi konkretna rješenja i definirati model za obeštećenje poljoprivrednika. Rješenje mora uključiti analizu Lovno-gospodarskih osnova, prikupljanje podatka o štetama, jasne rokove i postupke za prijavu i procjenu štete, obavezu izdavanja zapisnika i model isplate naknade, poručila je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu.

Navedeno, ističe, poljoprivrednici traže godinama, a Odbor je sve to vrijeme na isto upozoravao te je konačno vrijeme da se riješi.

Petir je tijekom rasprave o izmjenama Zakona, naglasila da aktualnim prijedlogom lovci mogu biti zadovoljni, ali nije riješeno pitanje šteta koje divljač čini na usjevima i nasadima.

"Smatram da samo povećanje sredstava za županije, bez jasnog definiranja modela na koji način će se te štete isplaćivati, neće dati željene rezultate", rekla je.

Izmjene Zakona o lovstvu: Država pere ruke, vozači plaćaju štetu

Ovo nije pitanje, dodala je, s kojim se Odbor za poljoprivredu bavi od jučer. Bavio se cijeli protekli mandat pa i ovaj te su više puta pozivali da se rješenja trebaju tražiti i u dijalogu s Hrvatskim lovačkim savezom, ali i s agrarnim sektorom i županijama.

Kontinuirano povećanje brojnosti krupne divljači

"Napravli smo analizu, kontaktirali sve hrvatske županije i Grad Zagreb te provjerili s kojim se oni to sve problemima suočavaju u provedbi dosadašnje zakonske regulative i što vide kao potencijalna rješenja. Ono što su nas upozorili je da primjećuju ozbiljan problem koji, tvrde, nije pojedinačan niti lokaliziran. Činjenica je da postoji 30-godišnji kontinuitet povećanja brojnosti krupne divljači i posljedično tome imamo velike štete u poljoprivredi", navodi.

Istaknula je i da za isto ne trebaju posebni dokazi jer svi koji žive na selu, pa i ona sama, vide što se događa te da se poljoprivrednici ponekad i s repelentima, ogradama i električnim pastirima ne uspijevaju obraniti, da nam divljač pliva s otoka na otok, da se spustila u grad Zagreb i da se mora uložiti više napora kako bi došli do dobrih rješenja.

"Moramo napraviti analizu lovno-gospodarskih osnova i provjeriti prate li oni stvarno stanje na terenu i kako se u praksi provode prava i dužnosti lovoovlaštenika. Ako LGO na papiru pokazuje jedno stanje, a poljoprivrednici na terenu trpe velike štete, tada taj sustav nije održiv. Tada ni mjere gospodarenja divljači ne mogu biti učinkovite. Zato mislim da je jako važno povezati gospodarenje s divljači s razinom štete koju stvarno čini ili koje su očekivane", poručila je.

Ovaj zakon trebao bi definirati rješenje kako će se točno obeštetiti poljoprivrednici te je apelirala da se u njega ugradi jasan model jer prema sadašnjem, kazala je, postoje oni koji su osviješteni i koji reagiraju, ali i oni koji kažu "čujte, imamo druge prioritete, nemamo dovoljno financijskih sredstava i to nije naša zakonska obaveza".

"Praksa nas je, nažalost, više puta naučila da ako nismo propisali da se ne možemo oslanjati na nečiju dobru volju", istaknula je.

Nema podataka o štetama od divljači u poljoprivredi?

Predsjednica Odbora podsjetila je da su pitali resorno ministarstvo i županije raspolažu li s točnim podacima o ukupnim štetama na poljoprivrednim usjevima te je odgovor bio negativan.

"Kako mi možemo planirati mjere ako nemamo podatke kakve primjerice imamo za štete u prometu", pitala je i dodala da su zato pozvali na uspostavljanje tješnje suradnje s HLS-om kako bi imali pravu sliku stanja da mogu donositi prave mjere.

Dosta je! Usjeve nam uništava divljač, a Lovački savez i Ministarstvo se 'loptaju' s nama

Kaže i da ih poljoprivrednici upozoravaju da štete prijavljuju lovačkim društvima, no da ne dobivaju uvijek zapisnike niti isplatu štete.

"Zakon bi mogao propisati postupak - tko zaprima prijavu štete, tko izlazi na teren, u kojem roku se mora napraviti uviđaj, tko izrađuje zapisnik, tko procjenjuje štetu, iz kojih sredstava se isplaćuje i tko kontrolira provedbu. Ako nećemo to sve imati zapisano, bojim se da smo sve ove godine uzalud raspravljali", konkretizirala je.

Vladajućima je poručila da moramo biti svjesni da je divljač vlasništvo Republike Hrvatske, što znači da država mora voditi računa o svom vlasništvu kao i oni koji gospodare njome i upravljaju lovištima.

"Zato odgovornost za štetu ne možemo samo svaliti na leđa poljoprivrednika, iako smo svjesni, i to uvijek jasno adresiramo da oni sami moraju poduzimati mjere zaštite, ali ako šteta već nastane, ako se ponavlja i ugrožava proizvodnju tad ne može i ne smije ostati sam. Mora postojati jasan, pravedan i provediv model obeštećenja", naglasila je.

Sustav ne može ovisiti o dobroj volji pojedinaca

Spomenula je i primjer iz Moslavine. Kaže, nakon što se promijenio lovoovlaštenik, nastupile su ogromne štete što pokazuje da se tim lovištem ranije upravljalo manirom dobrog gospodara, što danas više nije tako.

"Tako bih laički zaključila, ali ono što vidim i kad idem od poljoprivrednika do poljoprivrednika je da oni teškim mukama brane svoj trud od kojeg žive i s kojim prehranjuju svoje obitelji. I nije taj njihov usjev, nasad, stoka manje vrijedna od nečeg drugog o čemu sad raspravljamo", istaknula je dalje.

Dodala je i da, s obzirom da je divljač vlasništvo RH, a poljoprivrednik mora poduzeti mjere da bi zaštitio svoje vlasništvo od divljači, dakle vlasništva države, smatra da bi bilo dobro ponovno uspostaviti natječaj za nabavu električnog pastira, ograda i ostale zaštitne opreme, kojega Ministarstvo poljoprivrede nije raspisalo tri godine.

"Moram reći i to da je rasprava išla u smjeru suprotstavljanja lovaca i poljoprivrednika, što je pogrešno, štetno i apsolutno nije pravedno jer u mnogim sredinama dobro surađuju", upozorila je i istaknula da se upravo tamo gdje postoji dobra suradnja, štete brže prijavljuju, brže reagira i lakše se pronalaze rješenja što pokazuje da to ovisi o dobroj volji pojedinaca.

"I zato opet apeliram da sustav ne može ovisiti o dobroj volji pojedinaca. Takve stvari moramo propisati zakonom", zaključila je Petir.