Pretraga tekstova
Nađeno je i rješenje problematike štete od divljači na vozilima, čulo se u Grohotama gdje je lovačka udruga Šolta proslavila punih stotinu godina djelovanja.
Lovačka udruga Šolta proslavila je u Grohotama sto godina organiziranog lovstva na otoku što je obljetnica kojom se malo koja lovačka asocijacija u Hrvatskoj može podičiti.
Predstavljena je ujedno i monografija "Lovačka udruga Šolta Grohote 1922-2022“ grupe autora u izdanju Kulturno informativnog centra otoka i suizdavača LU Šolta, uređivačkog odbora, brojnih lovaca i svestranog Dinka Sule kroničara njihovog malog mista.
"Odlični smo, ali idemo biti još bolji!", rekao je predsjednik društva Robert Kalebić.
Ivica Budor, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza zahvalio je svim šoltanskim lovcima što su cijelo to vrijeme ponosno i u skladu s tradicijom razvijali i unapređivali lovstvo na otoku. Zahvalio je i ministrici poljoprivrede Mariji Vučković u pomoći u rješavanju problema koje lovstvo ima, te istaknuo kako je od prošle godine Ministarstvo kulture prepoznalo lovstvo kao dio nematerijalne kulturne baštine s naglaskom da lovci u prvom redu vode brigu o životinjama i bioraznolikosti koja je u Lijepoj našoj neizmjerna.
Kako je navela ministrica, u 2022. godini raspisan je natječaj za sufinanciranje premije police osiguranja za štetu od divljači na poljoprivrednim usjevima. Ukupno planirana vrijednost iznosi četiri milijuna kuna s mogućnosti povećanja, a intenzitet sufinanciranja je do 70 % prihvatljive premije osiguranja.
Istaknuto je i da je u suradnji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog lovačkog saveza iznađeno žurno rješenje problematike štete od divljači na vozilima, na način da je Savezu dodijeljeno 12,3 milijuna kuna za financiranje naknade štete kao prijelazno rješenje do sklapanja nove police.
Od 2018. do 2022. ukupno za područje cijele Hrvatske dodijeljeno je gotovo 109 milijuna kuna za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač, podaci su Ministarstva.
Fotoprilog
Autor
Više [+]
Novinar mnogih domaćih tiskovina i internetskih portala. Obrađuje razne teme ruralnog dijela života Dalmacije - kako priobalja tako i Zagore.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.