Kako uzgajati drvenaste kulture kratkih ophodnji za proizvodnju biomase

Objavljen je Pravilnik o popisu biljnih vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te načinu i uvjetima pod kojima se mogu uzgajati. Pravilnik stupa na snagu 23. veljače 2019. godine i posljednji je u nizu pravilnika donesenih temeljem Zakona o kulturama kratkih ophodnji koji po prvi puta u Hrvatskoj definiraju uzgoj kultura kratkih ophodnji u svrhu proizvodnje biomase za energetske potrebe, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede.

"Biomasa igra ključnu ulogu među obnovljivim izvorima energije, a u budućnosti se očekuje velik porast potražnje za drvom kao energentom za grijanje i za električnu energiju. S druge strane, drvenaste kulture kratkih ophodnji pomažu poboljšati kvalitetu vode, pružaju usluge ekosustava (lov, pčelarstvo, opskrba vodom, zaštita od požara), sprječavaju eroziju, ali i ublažavaju klimatske promjene zbog skladištenja ugljikovog dioksida.

Intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća 

Pod pojmom drvenaste kulture kratkih ophodnji smatraju se intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća i drugog bilja koje se uzgajaju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu u kratkom razdoblju, najdulje do osam godina između dviju sječa odnosno žetvi, radi ostvarenja visokog prinosa biomase za energetske svrhe.

Pravilnik propisuje domaće i strane vrste bilja koje se smiju koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te način uzgoja svake pojedine vrste u cilju ostvarivanja ekonomski isplative proizvodnje biomase za energetske potrebe, na način koji nije štetan za okoliš i prirodu. Na popisu vrsta, koji je pripremljen uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike, se uz crnu i sivu johu, običnu brezu i grab, miskantus, 4 vrste topole, 4 vrste vrbe nalazi i 6 vrsta paulovnije", navode iz Ministarstva. 

Biomasa najtraženija sirovina u Europi 

Biomasa je najtraženija sirovina u Europi, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i dodao da postaje sve cjenjenija i na hrvatskom tržištu, a njome će se stvoriti preduvjeti za razvoj bioekonomije i s njom povezanih industrija.

"Sada imamo zaokruženu priču. Spriječili smo da se na visokovrijednim poljoprivrednim tlima uzgajaju kulture koje nisu hrana, a s druge strane smo dali mogućnost ekonomski isplative, a ekološki održive eksploatacije zemljišta koje je šumsko, ali nije privedeno namjeni ili poljoprivredno te nije pogodno za proizvodnju hrane. Stanovništvo ruralnog područja dobilo je mogućnost ostvarivanja dodatnih prihoda na površinama koje su do sada stvarale samo trošak", kaže Tolušić. 

Pravilnik pogledajte ovdje.