Kako će izgledati europske šume do 2100. godine? Jedna crnogorična vrsta posebno ugrožena

Šumski požari, snažne oluje i masovna pojava potkornjaka sve snažnije pogađaju europske šume, a prema novim znanstvenim analizama njihov će se utjecaj u budućnosti dodatno pojačavati. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovi procesi, osim što predstavljaju ozbiljnu prijetnju, otvaraju i prostor za nužne promjene u upravljanju šumama.

Međunarodni tim znanstvenika predvođen istraživačima s Tehničkog sveučilišta u Münchenu prvi je put izradio sveobuhvatnu simulaciju razvoja šumskih oštećenja na razini cijele Europe do 2100. godine.

Rezultati pokazuju zabrinjavajuće trendove - čak i u najpovoljnijem scenariju očekuje se značajan porast oštećenih površina, dok bi se u najgorem slučaju štete mogle i udvostručiti.

Upozoravajući signali iz prirode

Požari, oluje i potkornjaci već sada ubrzavaju prirodni proces odumiranja stabala, osobito u područjima gdje dominira smreka. Ipak, znanstvenici naglašavaju da odumiranje nije samo negativan proces, ono je sastavni dio šumskog ekosustava. Upravo takvi poremećaji mogu otvoriti prostor za sadnju novih, otpornijih vrsta drveća.

Kako bi bolje razumjeli moguće buduće promjene, istraživači su razvili model visoke rezolucije koji analizira međusobne utjecaje različitih čimbenika, uključujući vjetrolome, napade potkornjaka, starost šuma i visinu stabala. Ipak, riječ je o scenarijima, a ne o preciznim prognozama, odnosno model odgovara na pitanje "što ako", a ne "što će se sigurno dogoditi".

Prema simulacijama, nastavak snažnog globalnog zatopljenja mogao bi imati ozbiljne posljedice. U scenariju porasta temperature za više od 4 °C, površine pogođene požarima, olujama i štetnicima mogle bi se do kraja stoljeća više nego udvostručiti.

Posebno su ugrožene regije u kojima prevladavaju smrekove šume, koje su osjetljivije na klimatske promjene i napade štetnika. Takav razvoj događaja imao bi dalekosežne posljedice ne samo za šumarstvo, već i za društvo u cjelini, uključujući opskrbu drvom i sposobnost šuma da pohranjuju ugljik.

Prilika za obnovu i prilagodbu

Unatoč zabrinjavajućim prognozama, stručnjaci u njima vide i priliku. Poremećaji u šumama mogu ubrzati proces njihove transformacije prema otpornijim i raznolikijim sastavima. To znači uvođenje novih vrsta drveća, prilagodbu načina gospodarenja i jačanje otpornosti šumskih ekosustava. Međutim, kako bi se to ostvarilo, potrebni su kvalitetni podaci i dugoročne strategije.

Rast šuma u EU nadmašuje sječu: Održivo gospodarenje na dobrom putu, gdje je Hrvatska?

Za potrebe istraživanja razvijen je napredni model temeljen na umjetnoj inteligenciji, treniran na više od 135 milijuna podataka iz šumskih simulacija diljem Europe. U analizu su uključeni podaci s više od 13.000 lokacija, kao i satelitski podaci o šumskim poremećajima.

Poseban naglasak stavljen je na potkornjaka, jednog od glavnih uzročnika šteta u europskim šumama, čija se populacija širi zbog klimatskih promjena. Ipak, istraživači naglašavaju da i drugi štetnici i bolesti zahtijevaju sustavno praćenje na razini cijele Europe.

Potreba za zajedničkim europskim odgovorom

Zaključci studije jasno upućuju na potrebu za snažnijim klimatskim politikama, ali i aktivnim upravljanjem šumama. Diversifikacija vrsta drveća, prilagodba dobne strukture šuma i fleksibilni planovi gospodarenja ključni su za povećanje njihove otpornosti.

Uz to, stručnjaci ističu važnost uspostave jedinstvenog europskog sustava praćenja šumskih oštećenja, kao i uključivanja najnovijih znanstvenih spoznaja u nacionalne i europske strategije.