Rast šuma u EU nadmašuje sječu: Održivo gospodarenje na dobrom putu, gdje je Hrvatska?

Najnoviji podaci pokazuju da rast šuma u Europskoj uniji nadmašuje količinu posječenog drva, što upućuje na pozitivan trend u održivom gospodarenju šumama.

Stručnjaci ističu da je moguće precizno procijeniti održivost proizvodnje drva. Ključni pokazatelj pritom je odnos između količine posječenog drva i prirodnog godišnjeg prirasta šuma, poznatog kao neto godišnji prirast. Kako bi šume ostale zdrave i dugoročno održive, sječa bi trebala biti manja od tog prirasta.

Razlika između ove dvije vrijednosti koristi se kao pokazatelj održivosti iskorištavanja šumskih resursa.

Najveći rast u Rumunjskoj

U 2023. godini, čak 23 države članice EU za koje su dostupni podaci zabilježile su veći neto godišnji prirast od količine posječenog drva. Najveći rast šuma nakon sječe zabilježen je u Rumunjska s 39,9 milijuna kubičnih metara, slijede Švedska s 26,4 milijuna te Poljska s 26,3 milijuna m³.

Kada je riječ o Hrvatskoj, ona bilježi oko 3 milijuna m³.

S druge strane, Estonija je jedina zemlja u kojoj je količina posječenog drva premašila prirodni prirast. Tamo je zabilježeno 11,6 milijuna m³ sječe naspram 9,1 milijun m³ rasta, što je rezultiralo smanjenjem dostupne drvne mase za 2,5 milijuna m³.

Planski iskorišteno drvo

Održiva sječa ima ključnu ulogu u upravljanju šumama jer se fokusira na planski iskorišteno drvo, pritom isključujući nepredviđene gubitke poput požara, oluja ili bolesti. Takav pristup omogućuje jasniji uvid u stvarni ekološki otisak šumarske industrije.

IKEA voli drvo ili koja je prava cijena jeftinog namještaja iz Skandinavije?

Pozitivni trendovi u većini država članica pokazuju da europsko šumarstvo, barem zasad, uspijeva uskladiti gospodarske potrebe s očuvanjem prirodnih resursa. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je nužno nastaviti s pažljivim praćenjem i odgovornim upravljanjem kako bi se ovaj balans dugoročno održao.