Pretraga tekstova
Vrganj je lako prepoznatljiva gljiva zahvaljujući svom karakterističnom izgledu
Jesen je vrijeme kada šumski predjeli postaju plodno tlo za jednu od najcjenjenijih gljiva - vrganj (Boletus edulis). S dolaskom prvih jesenskih kiša i padom temperature, počinje sezona berbe koja mnogim kućanstvima donosi dodatni prihod, a otkupljivačima puni skladišta kvalitetnom robom spremnom za daljnju preradu i izvoz.
Vrganj je lako prepoznatljiva gljiva zahvaljujući svom karakterističnom izgledu. Klobuk je polukružnog do jastučastog oblika, boje od svijetlo smeđe do tamno kestenjaste, promjera najčešće od 5 do 20 centimetara, mada u povoljnim uvjetima može narasti i znatno veći. Površina klobuka je glatka, ponekad blago sluzava u vlažnim uvjetima.
Ono po čemu se vrganj razlikuje od mnogih drugih gljiva jest donja strana klobuka - umjesto listića, ima spužvastu strukturu sa sitnim porama, bijele do žućkasto-zelenkaste boje kod mladih primjeraka, koja s vremenom tamni.
Stapka (drška) je bijelo-smeđa, deblja pri dnu, s karakterističnom mrežastom teksturom u gornjem dijelu. Meso je čvrsto, bijelo i ne mijenja boju na presjeku (ili se tek blago zarumeni), što je važan detalj za razlikovanje od otrovnih vrsta koje na presjeku plave ili crvene.
Vrganj raste u mikorizi s listopadnim drvećem i četinjačama pa su njegova najbolja nalazišta:
Počela sezona vrganja: Najukusniji su svježi, ali postoji nekoliko načina kako ih sačuvati
Pravilna berba je ključna i za očuvanje gljive kao proizvoda i za obnavljanje micelija u zemljištu. Vrganj se ne čupa iz zemlje, već se pažljivo odreže nožem pri samoj osnovi drške, kako bi micelij ostao neoštećen za narednu sezonu.
Beru se isključivo mladi i srednje stari primjerci. Prezreli vrganji imaju omekšalu, sluzavu spužvastu strukturu i brzo propadaju, što ih čini neprikladnim za otkup.
Nakon rezanja, rupa u zemlji se lagano prekrije lišćem ili mahovinom. Gljive se transportiraju u pletenim korpama, nikako u plastičnim vrećicama jer se u njima brzo zagrijavaju i kvare. Preporučuje se berba u jutarnjim satima, kada su gljive svježije i lakše se čiste od zemlje i lišća.
Autor
Više [+]
Diplomirani agronom s višegodišnjim iskustvom u proizvodnji voća i povrća, plastenička i organska proizvodnja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U sklopu #IFAJCroatia agrarni novinari posjetili su proizvodnju Dobro pršuta u Čepinu 🙂
Puce agencija
prije 2 tjedna
Konjska kost kao tester mirisa pršuta je otkriće. Konjska kost kao tester mirisa pršuta je otkriće.