Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Marijana Petir
  • 16.09.2016. 19:30

Hrvatska je svoje šume sačuvala!

Na izvanrednoj sjednica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta, povjerenik EU-a za klimatsku i energetsku politiku EU Miguel Arias Cañete je predstavio paket novog zakonodavstva u području europske politike ublažavanja klimatskih promjena.

Foto: Marijana Petir/Facebook
  • 1.779
  • 96
  • 0

Na izvanrednoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta koja je održana ovog tjedna u Strasbourgu, povjerenik EU-a za klimatsku i energetsku politiku EU Miguel Arias Cañete predstavio je paket novog zakonodavstva u području europske politike ublažavanja klimatskih promjena kojeg je Komisija usvojila 20. srpnja ove godine.

Taj se paket sastoji od četiri dokumenta: dva zakonodavna prijedloga, dokumenta o niskougljičnoj mobilnosti te popratnom dokumentu koji detaljnije objašnjava cijeli taj paket.

U raspravi na Odboru hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir komentirajući predložene mehanizme fleksibilnosti pozdravila je nove zakonske prijedloge kojima se nastavlja odgovorno provođenje energetske i klimatske politike EU. Nažalost, mišljenja je kako u novim prijedlozima propisa nedostaje opipljivo vrednovanje potencijala dugogodišnjih šuma kao ponora ugljika.

Godišnji prirast po hektaru 6,29 m3

"Imam dojam da je Hrvatska, kao i druge zemlje koje održivo gospodare svojim šumama, opet zakinuta. Hrvatska je svoje šume sačuvala te ukupna površina šuma u HR iznosi 47% kopnene površine države. U RH je najzastupljeniji razred 81 do 90 godina starosti šuma, a pojedine sastojine starije su od 110 godina. Drvna zaliha po hektaru šuma iznosi 244 m3, dok godišnji prirast po hektaru iznosi 6,29 m3 te se u Hrvatskoj ugljik pohranjuje ili u šumi ili u visokokvalitetnim proizvodima drva s dugim vijekom trajanja. To sve pokazuje da Hrvatska odgovorno gospodari šumama te da nema prostora za daljnje povećanje površine pod šumama", rekla je Petir.

Petir je zaključila kako postojeće stanje nije uzeto u dovoljnoj mjeri u obzir jer smatra kako su predloženi mehanizmi fleksibilnosti nedovoljni te je upitala misli li Komisija i na koji način početi vrednovati doprinose očuvanih dugotrajnih europskih šuma energetskoj i klimatskoj politici EU.

Hrvatska odgovorno gospodari šumama te nema prostora za daljnje povećanje površine pod šumama, rekla je Petir.

U svom odgovoru, povjerenik Cañete kazao je kako je sektor šumarstva obuhvaćen prijedlogom što je posljedica okvira danog Protokolom iz Kyota. Predviđeni su mehanizmi fleksibilnosti koje države članice mogu koristiti u određivanju emisija, dok su referentne vrijednosti utvrđene na temelju podataka prikupljenih do 2008. godine. Države mogu koristiti mehanizme fleksibilnosti putem nacionalnih planova gospodarenja šumama i podataka koje prezentiraju nacionalna tijela.

Smanjenje emisija od najmanje 40%

Prvim prijedlogom utvrđuju se nacionalni ciljevi za smanjenje emisija država članica u razdoblju od 2021. do 2030. godine za te sektore prometa, građevinarstva, poljoprivrede, male industrije i zbrinjavanja otpada. Ti nacionalni ciljevi trebaju doprinijeti općem cilju EU: smanjenju emisija od najmanje 40% do 2030. godine, u odnosu na 1990. godine, kao i postizanju preuzetih obveza Europske unije i njezinih država članica iz sporazuma u Parizu od prosinca 2015. godine.

Drugi zakonodavni prijedlog, tzv. "prijedlog o LULUCF" ima za cilj uključiti korištenje zemljišta, promjenu korištenja zemljišta i šumarstvo (LULUCF) u okvir klimatskih politika EU-a s početkom primjene od 2021. godine. Komisija ovim prijedlogom po prvi puta putem prava EU nastoji ostvariti "načelo nezaduživanja", tj. pojednostavljeno - ne smije se emitirati više emisija od onoga što priroda može apsorbirati.

Ovaj paket propisa pokazuje želju EU da zadrži kontinuitet globalnog predvodnika odgovorne klimatske i energetske politike. Hrvatska je u području šumarstva pokazala da zna što radi, svoje je šume očuvala i njima odgovorno gospodari. Hrvatska ima stručnjake, šumare i radnike u tom sektoru koji znaju svoj posao.

Nažalost, državne institucije opet su podbacile tako da strateški dokument poput nove Šumskogospodarske osnove područja Republike Hrvatske za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2025. godine opet kasni, što je još jedan od repova bivšeg ministra Tihomira Jakovine. Novi ministar morat će uzeti u obzir i ove nove prijedloge i fleksibilnosti koje pred sektor šumarstva u Hrvatskoj postavlja EU te se izboriti za sve prednosti koje se mogu ostvariti na temelju dosadašnjeg odgovornog upravljanja sa šumama u Hrvatskoj, saznajemo od zastupnice Petir.

Foto: Marijana Petir/Facebook


Tagovi

Petir Klimatske promjene Šume Gospodarenje Klimatska i energetska politika


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/