Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Biogospodarstvo
  • 17.12.2021. 13:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Hrvatska ima najveći, ali neiskorišten potencijal za razvoj biogospodarstva u EU

Gotovo 50.000 hektara šuma i šumskog zemljišta trenutno je radno nedostupno zbog minski sumnjivih površina u sedam županija, čime je blokirano gotovo 8,5 milijuna m3 drvnih zaliha, čulo se na saborskom Odboru za poljoprivredu.

Foto: Maja Celing-Celić
  • 340
  • 135
  • 0

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora raspravljao je na tematskoj sjednici o korištenju drvne sirovine, razminiranju šumskih površina i razvoju biogospodarstva u Hrvatskoj, po čijem je potencijalu na prvom mjestu u EU, ali on i dalje stoji neiskorišten iz više razloga.

Predsjednica Odbora Marijana Petir uvodno je kazala kako su održivo korištenje i uporaba drvne sirovine te projekti koji se temelje na šumama ključni za realizaciju ekološke, ekonomske i socijalne uloge šuma i očuvanje ruralnog prostora. U preporukama za Nacionalni strateški plan, Europska komisija (EK) je istaknula kako Hrvatska zahvaljujući bogatim izvorima biomase ima jedan od najvećih potencijala u EU-u za razvoj biogospodarstva.

"Međutim, taj je potencijal trenutačno neiskorišten te posljednjih godina čak pokazuje određene znakove smanjenja. Ovo stanje potvrđuje i činjenica da je u 2017. godini u Hrvatskoj cijeli biogospodarski sektor ostvario ukupni promet od 11 milijardi eura, s prometom od 52.000 eura po osobi, dok je taj prosjek u EU iznosio 127.000 eura po osobi", rekla je Petir.

Neiskorišteni izvori biomase iz šumarskog sektora

Kako se čulo, dominantni sektori hrvatskog biogospodarstva su poljoprivreda i proizvodnja hrane, pića i duhana, no nismo u dovoljnoj mjeri prepoznali i iskoristili druge izvore biomase, uključujući i one iz šumarskog sektora. Petir ističe da nam je upravo zato EK preporučila da iskoristimo mogućnosti biogospodarskog sektora za promicanje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući ovdje i održivo šumarstvo.

"Ne smijemo zaboraviti da je šumarstvo, uz poljoprivredu, djelatnost, usko vezano uz ruralna područja i da se svaka aktivnost u šumarstvu automatski prelijeva na ruralno područje u kojemu se obavlja i time utječe i na stanovnike ruralnih područja", istaknula je Petir.

Prirodne šume su veliki potencijal Hrvatske (Foto: M. Petković)

Šime Mršić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, istaknuo je kako je iz Mjera ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. ukupno odobreno 740,5 milijuna kuna za provedbu aktivnosti u šumarskom sektoru. U narednom programskom razdoblju planiran je nastavak financiranja dosadašnjih mjera, te nova mjera koja će osigurati potporu za ograničenja u gospodarenju šumama. Gotovo 50.000 hektara šuma i šumskog zemljišta trenutno je radno nedostupno zbog minski sumnjivih površina, čime je blokirano gotovo 8,5 milijuna m3 drvnih zaliha. Iz naknade za opće korisne funkcije šuma u razdoblju od 2016. – 2021. ukupno je uloženo 308,5 milijuna kn i razminirano 3130 ha ovog zemljišta. U planu je nastavak aktivnosti, kao i potpora opremanju vatrogasnih zajednica i financiranje znanstvenih i stručnih radova iz područja šumarstva.

Na redu za razminiranje Požeško-slavonska i Karlovačka županija

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja financiralo je razminiranje zaštićenih područja kroz tri projekta iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija (OPKK) u vrijednosti od 940 milijuna kuna, kojima je razminirano 56 km2 šuma i šumskog područja, a do kraja provedbe projekata koji su u tijeku razminirat će se još 1.700 ha šuma i šumskog zemljišta, rekao je Mario Šiljeg, državni tajnik. U suradnji s MUP-om planira se za razminiranje uložiti oko 825 milijuna kuna u narednom razdoblju.

Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma (HŠ) istaknuo je kako se načini upravljanja hrvatskim šumama u velikom dijelom podudaraju s novom europskom Strategijom za šume. "Naše šume prirodno se obnavljaju, no potrebno je riješiti problem upravljanja šumama koje su u zadnjem dobnom razredu, jer ove 'stare šume' imaju veliku ekonomsku i gospodarsku vrijednost za drvno-prerađivački sektor i potrebno ju je iskoristiti", kazao je. 

Pojasnio je kako se prodaja drvnih sortimenata provodi putem godišnjih javnih natječaja odlukom Uprave društva o načinima i uvjetima prodaje sortimenata. "Produljenjem rokova plaćanja za preuzetu drvnu sirovinu i stagnirajućim cijenama, HŠ su utjecale na očuvanje konkurentnosti drvo-prerađivača", drži Jakupčić.

No, i dalje je minski sumnjivo još 208,8 km2 ili koji su raspoređeni u sedam županija na području 38 jedinica lokalne samouprave, a ova područja obilježena su s 8.022 oznake minske opasnosti, rekao je Davor Laura iz Hrvatskog centra za razminiranje istaknuvši kako se RH, obvezala na potpuno uklanjanje minski sumnjivih površina do 1. ožujka 2026. godine. Nakon Zadarske ove godine, na redu je razminiranje Požeško-slavonske i Karlovačke županije iduće godine.

Drvna sirovina onima koji stvaraju dodanu vrijednost

Na probleme vezane uz prenamjenu poljoprivrednog u šumsko zemljište upozorila je potpredsjednica Odbora, Ružica Vukovac. Upozorila je i na prekomjernu sječu šuma u RH, potrebu prilagodbe normativnog okvira za šume, na način kojim bi se osigurala dostupnost točnih informacija o stanju hrvatskih šuma, te na potrebu ambicioznijeg planiranja pošumljavanja. Zaključila je kako za ostvarenje punog biogospodarskog potencijala RH treba osigurati kvalitetno i funkcionalno korištenje šumskog i poljoprivrednog zemljišta.

Potrebno je poticati finalizaciju proizvodnje u drvnoj industriji, a što trenutni model raspodjele drvne sirovine ne osigurava, zato ga treba izmijeniti kako bi se osigurala dostupnost drvne sirovine proizvođačima koji u proizvodnji stvaraju dodanu vrijednost, rekli su članovi Odbora Josip Đakić i Siniša Jenkač. U tom smislu potrebno je mijenjati rangove finalizacije. Jenkač je upozorio i na potrebu stvaranja zakonodavnog okvira kojim bi se spriječilo nelegalno devastiranje privatnih šuma.

Drvna industrija je pred velikim klimatskim izazovima (Foto: M. Petković)

Član Odbora, Vilim Matula podsjetio je na aktivnosti braniteljske Udruge Vidra vezane uz prekomjernu sječu na području Crne Mlake, Varoškog luga, Bilogore i Sljemena i rekao kako starim šumama treba upravljati, no ne treba ih sječi.

Član Odbora, Stipan Šašlin rekao je kako FSC certifikat, čiji nositelj su Hrvatske šume od 2002. godine, potvrđuje da se šumom gospodari prema ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Na osnovu pritužbi o prekomjernoj sječi šuma, međunarodna inspekcija pregledala je preko 100 lokacija te je utvrđeno da se istima gospodari sukladno šumsko-gospodarskim osnovama, za svaku od pregledanih lokacija.

Zelene ambicije na štetu drvne industrije?

Predsjednik saveza Udruga privatnih šumovlasnika, Zdenko Bogović, istaknuo je da su privatni vlasnici marginalizirani u postupcima izrade nacionalnog zakonskog okvira i prilagodbi europskim zelenim Direktivama, a istovremeno se očekuje njihov doprinos postavljenim ciljevima. Uz navedeno je rekao kako će provedba Direktiva o staništima i pticama utjecati na 30% smanjenje sirovine za drvnu industriju.

Uz održivo, potrebno je i aktivno upravljanje šumama, rekla je predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Silvija Zec. Dodala je kako klimatske promjene dovode u pitanje i obnovu šumskih sastojina, koje dodatno ugrožavaju i neke invazivne vrste, pa su se produžili i postupci obnove šuma.  

Petir je pozvala na bolje planiranje sredstava iz mjera ruralnog razvoja za šumarstvo te je upozorila na komplicirane javne natječaje koji utječu na slabu iskorištenost sredstava, a to je posebno izraženo kroz Mjeru 8 Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma.

Postavila je i upit o izradi nove Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja RH i pripadajućeg Akcijskog plana, kao i o planiranoj strukturi ulaganja u drvno-prerađivački sektor. Upozorila je na pojavu bolesti šuma kestena u Sisačko-moslavačkoj županiji. Rekla je da u predstavkama koje je Odbor dobio, više puta je u pitanje dovedena zakonitost i način rada Povjerenstva za provedbu Pisma razumijevanja sklopljenog između Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK i Hrvatskih šuma te je zatražila očitovanje o tome.

Šiljeg je podsjetio i na zajednički projekt tri ministarstvA vezan uz neutralizaciju emisija ugljika od turističkog prometa, a temeljem kojih procjena bi kompenzacija neutralizaciji svih turističkih dolazaka u RH, bila sadnja 1,1 milijun stabala.


Tagovi

Odbor za poljoprivredu Biogospodarstvo Šumske površine Stanje šuma


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.