Pretraga tekstova
Lani smo izvezli svega 310 komada, a uvezli čak 28.000 božićnih drvaca, poražavajući su podaci Hrvatske gospodarske komore.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) u utorak je pozvala potrošače da kupuju domaća božićna drvca. U Hrvatskoj je, navode, oko tisuću domaćih proizvođača koji svoja drvca većinom prodaju na domaćem tržištu.
"Prema podacima Državnog zavoda za statistiku naši su proizvođači prošle godine na tržište plasirali više od 200 tisuća drvaca", kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
S obzirom na tako velik broj domaćih proizvođača, kako je rekao, potencijal izvoza je značajan, posebice kada se uzme u obzir da je prošle godine izvezeno tek 310 komada, samo u Bosnu i Hercegovinu, u vrijednosti manjoj od 1.300 eura.
U istom razdoblju je uvezeno više od 28 tisuća komada, od čega dvije trećine iz Danske, koja je i najveći europski izvoznik, rekao je napominjući da se uglavnom radi o nordijskoj jeli (Abies nordmanniana) koja bolje uspijeva u blažoj klimi.
Pozvao je i potrošače da ove godine kupuju živa, hrvatska božićna drvca.
Iz HGK u priopćenju navode kako ih prodavati i proizvoditi mogu samo one fizičke i pravne osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, a među najvećim domaćim proizvođačima su Hrvatske šume.
Obratite pozornost na posebne markice koje moraju imati sva drvca koja se plasiraju u prodaju i odaberite ono koje je proizvedeno u Hrvatskoj, pozivaju iz HGK.
Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić je kazao da u sklopu njihove rasadničarske proizvodnje podižu i njihove nasade.
"Trenutno je na površini od oko 40 hektara zasađeno 140 tisuća sadnica obične i srebrne smreke, a u manjoj količini jele i Pančićeve omorike namijenjene isključivo za božićna drvca", istaknuo je.
U protekloj godini, kako je naveo, prodano je oko 7.300 komada gotovog proizvoda, uglavnom domaćim tržnim centrima i dijelom u maloprodaji.
"Ova godina pokazuje uzlazni trend potražnje domaćeg tržišta. Cilj nam je postići godišnju isporuku zrelih stabala božićnih drvaca od 30 do 50 tisuća komada, kako za domaće tako i za europsko tržište koje nam se polako otvara", istaknuo je Jakupčić napominjući kako je cjelokupna proizvodnja božićnih drvaca nastala u vlastitoj proizvodnji, od sjemena preko repromaterijala do gotovog proizvoda.
Na taj se način, kako je rekao, nastoji domaćim proizvođačima osigurati kvalitetan repromaterijal proizveden od sjemena sakupljenog u autohtonim šumskim sastojinama i prilagoditi ga našem klimatskim prilikama.
"Time razvijamo gotov hrvatski proizvod, potičemo privatnu proizvodnju i štitimo naše šume od ilegalne sječe", poručio je.
HGK podsjeća da se jedno drvce prosječno uzgaja deset godina, a svake godine se sade nova koja zamjenjuju prodana. Također, životni vijek ne završava s istekom blagdana već se u skladu s principima kružnog gospodarstva, prikupljaju i zbrinjavaju na kompostištima. Sve organiziraju ovlaštena društva za zbrinjavanje otpada.
Iz Komore stoga pozivaju potrošače da ukoliko žele podržati domaće proizvođače, obrate pozornost na posebne markice koje moraju imati sva drvca koja se plasiraju u prodaju i odaberu ono koje je proizvedeno u Hrvatskoj.
Izvori
Noćas nam je srce ostalo u vinogradu, pišu na Facebooku Vinarije Štampar. "Probudili smo se uz prizore koje nijedan vinogradar ne želi vidjeti. Tuča je u samo nekoliko minuta uništila velik dio onoga što smo mjesecima stvarali. Dok danas pr... Više [+]
Noćas nam je srce ostalo u vinogradu, pišu na Facebooku Vinarije Štampar.
"Probudili smo se uz prizore koje nijedan vinogradar ne želi vidjeti. Tuča je u samo nekoliko minuta uništila velik dio onoga što smo mjesecima stvarali. Dok danas prolazimo kroz redove vinove loze, teško je opisati osjećaj tuge, nemoći i razočaranja. Jer vinograd nije samo posao. To su rana jutra, dugi dani, briga oko svakog trsa, iščekivanje svake nove berbe i velika ljubav koju ulažemo tijekom cijele godine. U njemu je dio nas. Zato danas ne boli samo šteta koju vidimo, nego i sav trud, nada i želje koje su nestale u jednoj olujnoj noći.
Znamo da je poljoprivreda takva i da priroda uvijek ima posljednju riječ, ali postoje trenuci kada je to zaista teško prihvatiti.
Unatoč svemu, nećemo odustati. Tuga će proći, a ljubav prema vinogradu ostat će ista. Ponovno ćemo podići glavu, zasukati rukave i dati sve od sebe da iz ovoga izađemo još jači.
Hvala svima koji su nam se javili, poslali poruku podrške ili nas nazvali. Vaše riječi danas znače više nego što mislite."
Damir Senjan
prije 6 dana
Đuru Samo da vidiš slike od jučer 14.6 sve samljeto i to na širem području. Ono što bilo kod mene još sretno sve i prošlo, iz uz tuću, vjetar, Više [+] kišurinu kakvu nisam vidio od kad se rodio.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Takvu štetu nisam vidio , tu je uništena loza i za rezidbu na godinu ! Sve su gori klimatski uvjeri ! Takvu štetu nisam vidio , tu je uništena loza i za rezidbu na godinu ! Sve su gori klimatski uvjeri !
Đuro Japaric
prije 5 godina
Snimljen je prilog za HRT , dao sam im i ovaj tekst sa Agrokluba !
Đuro Japaric
prije 5 godina
Sutra su mi najavili dolazak sa HRT na plantažu , vidjeti ću koliko vremena mogu dobiti i što reći !Svake godine u drugom mjesecu prijavimo u županijama koliko imamo drvaca ! Nitko nam ne odgovori koliko na temelju toga u Hrvatskoj imamo posađenih drvaca ? Za uzgoj drvaca nema škole , sve je prepušteno vlastitom snalaženju , a to znači i promašaji ! Bitna je klima , zemlja , odabir vrste drvca jer na svakoj zemlji ne rastu iste vrste , to zna više nas koji ih uzgajamo ! RAZMAK kod sađenja za jele i srebrene smreke minimalno 120 cm red od reda i drvce od drvca , itd !