Ostat ćemo bez svega ukoliko se hitno nešto ne učini. Šumari ili agronomi, biološkim ili kemijskim putem, nama je svejedno, samo nešto učinite!, pozivaju stanovnici zamosorskih sela.
Uz mnoge prirodne nepogode, područje Dalmatinske zagore osobito mjesta Ogorje, Vrliku i područje Omiškog zaleđa, ove je godine zahvatila najezda, kako ih zovu stanovnici tog kraja "runjavih gujsina“. Štetnika koje znanost, kada se u kolovozu preobrazi u manjeg šporko bijelog leptira još naziva Gubar glavonja ili Hrastov gubar.
Periodično se, što ovisi o više faktora, toliko namnoži da postane prava pošast koja potpuno uništi stotine hektara hrastove šume kao što je to ove godine bilo na području Svilaje i Mosora.
Velike šumske površine nakon što gubari prošetaju zelenim prostranstvima, izgledaju sablasno kao da je kasna jesen ili zima. Kako se radi o jednom od najznačajnijih šumskih štetnika koji kod masovne pojave može uzrokovati golobrst na velikim površinama, a koji nema svog prirodnog neprijatelja, za očekivati je da će njegovim djelovanjem neminovno doći do sušenja stabala, smanjenje prirasta i poremećaja u gospodarenju.
Pošto se hrane lisnom masom na udaru su i poljoprivredne kulture, posebno voćke što rezultira smanjenjem uroda i sušenjem nasada. Prvenstveno se to odnosi na jabuke i šljive, a na "jelovniku“ su im još osim hrasta, bukva, grab i brijest.
Pored svih direktnih ekonomskih šteta daleko veće su one ekološke koje je ponekad teško izračunati.
Tako je i na području Katuna u općini Šestanovac gdje je masovna pojava ovih štetnika doslovno obrstila veliki dio hrastove lisne mase, najviše uz kanjon rijeke Cetine, što im prijašnjih godina nije bila praksa. Promjenu staništa tamošnji stanovnici ne mogu objasniti. Također ni prehrambene navike, jer ove godine osim hrasta konzumiraju i makiju. Prije nekoliko dana "ušati zloćko" kako ga Dubrovčani još vole znati, brojnošću je eksplodirao i sjeverno od Cetine u samom naselju. Kuće i okućnice prekrivene su dlakavim nametnicima što je dodatno na nogle diglo poljoprivrednike tog kraja.
"Njihova populacije bukne otprilike svakih desetak godina. No treba znati da nisu opasni odrasli leptiri koliko same gusjenice koje uništavaju lišće, a kada se njihov negativan utjecaj poklopi se sa drugim štetnicima, dolazi do odumiranja cijelih šumskih predjela", kažu nam stanovnici zamosorskih sela koji strahuju da će, ne učini li se nešto, vrlo izvjesno imati biblijske razmjere štete.
"Hoće li to raditi biološkim ili kemijskim sredstvima, nama je svejedno. Ali ovome se mora stati na kraj. Ugrožene su nam povrtlarske kulture i voćke, a ne bi se iznenadili da ih već sutra zateknemo u maslinicima", uplašeni su upućujući apel agronomima i šumarima.
Osim gusjenica, srednju Dalmaciju, posebno okolicu Drniša preplavili su marokanski skakavci koji su doslovno okupirali selo Štikovo gdje čine enormne štete na poljoprivrednim usjevima. Posebna priča je potpuna okupacija sela gdje crni rojevi "lize" po kućama i uskaču u seoska domaćinstva. Raznim preparatima tamošnje stanovništvo pokušava suzbiti nametnike zbog velikih šteta na salati, kupusu, blitvi i krumpirima, međutim bez odgovarajućeg učinka. Ne biraju se načini za njihovo suzbijanje. Rastjeruju se mlaznicama, vodom, pepelom, ali bez učinka.
Slična najezda zabilježena je prije sto godina na području Sinja kada je također pričinjena golema materijalna šteta.
U jednom i drugom slučaju širenju nametnika svakako pogoduje sušna klima, slična onoj na sjeveru Afrike.
Tagovi
Autor
