Gusjenice gubara glavonje prijete našim šumama

U šumama na otoku Rabu pojavio se gubar glavonja, poznat i kao hrastov gubar (lat. Lymantria dispar). Riječ je o vrsti leptira koji prirodno obitava u šumama Hrvatske, kako na kontinentu, tako i na mediteranskim područjima, objavilo je Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Kažu, ovaj štetnik, koji nije probirljiv, hrani se na više od 100 vrsta biljaka, uključujući hrast, cer, grab, bukvu, ali i voćke poput jabuka i šljiva. U slučajevima nedostatka hrane, gusjenice gubara mogu se hraniti i na boru, jeli ili smreki.

Ozbiljne ekološke i gospodarske posljedice

Iako je prirodni stanovnik naših šuma, njegov je broj povećan u određenim godinama, što izaziva ozbiljne ekološke i gospodarske posljedice.

Ženka gubara odlaže jaja na koru drveća, a gusjenice koje izlaze iz jaja u proljeće, hrane se lišćem. Karakteristične su po crvenim i plavim točkama, a oštre dlačice koje posjeduju mogu izazvati alergijske reakcije i opekline kod ljudi.

Gusjenice gubara izazivaju ozbiljne štete u šumarstvu jer mogu potpuno uništiti zelenu masu stabala, što smanjuje njihov vitalitet i može dovesti do njihovog sušenja.

Osim toga, ekološka šteta koja nastaje ogoljavanjem tla, naročito na mediteranskom području, predstavlja ozbiljan izazov. Štete u šumarstvu također uključuju smanjenje rasta i vrijednosti stabala, što ima gospodarske reperkusije.

Na otoku Rabu, problem gubara ne utječe samo na šume, već i na turizam. Ogoljena stabla i prisutnost velikog broja gusjenica mogu stvoriti loš dojam kod posjetitelja, dok reakcije koje gusjenice izazivaju kod ljudi predstavljaju dodatni problem.

Ministarstvo preporučuje mjere zaštite

Stoga u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ističu da je ključno poduzeti mjere zaštite kako bi se spriječile daljnje štete.

Prema podacima Hrvatskog šumarskog instituta, nakon terenskog obilaska i prebrojavanja jajnih legala, postoji velika opasnost od značajnog gubitka lišća na drveću na području Kalifronta, Fakultetskog dobra, Posebnog rezervata šumske vegetacije Dundo i privatnih šuma katastarske općine Kampor.

Stručnjaci preporučuju primjenu biološkog insekticida Foray 48B, koji sadrži aktivnu tvar Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki.

Ovaj insekticid registriran je u Hrvatskoj i Europskoj uniji, a njegova primjena najefikasnija je u prvom i drugom larvalnom stadiju gusjenica, što se očekuje u travnju i svibnju.

^{Naslovna fotografija: Shutterstock/D. Kucharski K. Kucharska, This_is_JiHun_Lee}

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor