Svako neodrživo intenziviranje sječe šuma u bioenergetske svrhe treba izbjegavati, upozorio je potpredsjednik Komisije, Frans Timmermans rekavši da kod proizvodnje treba smanjiti upotrebu cijelih trupaca.
Klimatski plan za 2030. godinu, kojega je ovoga mjeseca predstavila Europska komisija, predviđa mogućnost ograničenja broja stabala za rušenje. Kao razlog se navodi to da šume djeluju poput rezervoara ugljika koji upija više CO2 nego što ga emitira, a njihovom se sječom ta aktivnost smanjuje.
EU mora poduzeti hitne mjere kako bi se postigla klimatsku neutralnost do 2050. godine te pozivaju na poboljšanje gospodarenja šumama kao i na inicijative pošumljavanja kako bi se obnovilo degradirano zemljište i očuvala biološka raznolikost.
EK: Izravno poticati farmere i šumare da koriste usjeve koji zadržavaju ugljik u tlu
No, u sektoru šumarstva smatraju da Komisija u svom planu previše naglašava ulogu ovog ekosustava u emisijama ugljika, piše euractiv.
Za vlasnike šuma ključno je njihovo održavanje jer im to osigurava prihode potrebne za brigu o zemlji. To podrazumijeva prorjeđivanje, sječu i ponovnu sadnju drveća kao dio aktivnog gospodarenja tim resursom.
"Vlasnici šuma čuvari su njihove budućnosti i važno im je ekosustave držati produktivnima, zdravim i vitalnim", rekao je Sven-Erik Hammar, član uprave Konfederacija europskih vlasnika šuma (CEPF) dodajući i da je drvo kao ogrjevna građa dobra zamjena za fosilnu energiju.
To je stajalište zastupao i Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, koji je početkom ovog mjeseca podržao izvješće. Sada nam predstoji strategija o šumarstvu EU koja će biti objavljena u narednim mjesecima.
Znamo da stabla apsorbiraju CO2, a pored toga, njihovo se rušenje zbog drvne građe u izradi namještaja ili u građevini, smatra klimatski prihvatljivim. No, sporno je to što se kao biomasa koristi radi proizvodnje električne energije ili u grijanju domova.
Kritičari kažu da sagorijevanje drva odmah oslobađa CO2 kojem su trebale godine ili čak desetljeća da se akumulira tijekom faze rasta. A to onda stvara "ekološki dug" za buduće generacije jer, jasno je, nova, mlada stabla ne mogu apsorbirati istu količinu CO2.
Krčenje šuma poraslo u zadnjih nekoliko godina - koja EU zemlja prednjači?
S obzirom na to da istječe vrijeme za postizanje cilja Pariškog sporazuma kojim se globalno zatopljenje treba ograničiti na 2°C, iz EK poručuju da se moraju poduzeti hitne radnje kako bi se spriječilo daljnje izgaranje biomase za proizvodnju energije.
"Svako neodrživo intenziviranje sječe šuma u bioenergetske svrhe treba izbjegavati", upozorio je potpredsjednik Komisije, Frans Timmermans rekavši da kod proizvodnje treba smanjiti upotrebu cijelih trupaca, ali i usjeva za hranu ljudi i hrandibu stoke.
Proizvođači bioenergije sve osporavaju te upozoravaju da će takve prakse uništiti radna mjesta i gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima.
"Bioenergija nije glavni uzrok sječe šuma", naglašavaju iz tvrtke Bioenergy Europe. Ističu i podatak da su se površine pod šumama u EU povećale za 5,8% u razdoblju od 1995. do 2015., a potrošnja bioenergije se više nego udvostručila. Kažu kako je povećanje bioenergije bilo moguće zahvaljujući boljoj upotrebi ostataka iz šumarske industrije i povećanoj sinergiji s drvnom industrijom.
"Gospodarenje šumama temeljeno na maksimiziranju zaliha ugljika neće učinkovito spriječiti klimatske promjene jer su tu sve češći požari i brojni insekti koji ih napadaju", istaknuo je Jean-Marc Jossart, glavni tajnik tvrtke Bioenergy Europe.
Komisija to ne osporava, rekavši da će promicanje održivog gospodarenja šumama u kombinaciji sa strogim provođenjem zelenih kriterija EU-a za biomasu pomoći da sektor bude održiviji. Poručuje i da bi pomak ka uzgajanju drvne biomase na obradivim površinama na održiv način, uključujući sirovinu za bioplin i biogoriva, mogao ublažiti situaciju.
Do kraja godine očekuje se da će Komisija objaviti opsežan pregled smjera kretanja proizvodnje biomase. Velik dio rasprave fokusirat će se na poticaje potrebne za potporu održivim šumarskim praksama i uklanjanju ugljika.
"To će zahtijevati poticaje za one koji su odgovorni - a to su poljoprivrednici i šumari", zaključio je potpredsjednik Komisije.
Tagovi
Autorica
Iza drvenog nepropusnog umivaonika iz Lepoglave stoji pet generacija obitelji Hodalj
Nediljko Dujić: Šuma samo po sebi i jest turistička atrakcija
Ribljim mrežama u lov zečeva tradicija je koja nestaje jer ove divljači - nema
TOP 5 razloga zašto ne možemo bez šuma
Emanuel zg
prije 3 godine
Da HRVATSKE ŠUME ne prodaju tj. daju za ništa talijanima krošnje i loše trupce za sječku ne bi bila drva po 400 kn metar. Ovako se ruše privatne šume za ogrijev, a državne šume tj. naše šume stranci iscrpljuju. A naš narod neka se smrzava jer sa ovim cijenama skoro da nema računa grijati se na drva.
Đuro Japaric
prije 3 godine
U Hrvatskoj imamo oko 500 tisuća zakorovljenog i zašikarenog poljoprivrednog zemljišta i to je uzrok požara u najvećoj mjeri ! Ove godine u brdskoj Slavoniji jako puno stabala polomio je ili porušio vjetar . Puno se stabala sječe za proizvodnju struje , a što je preskupo , a što je politika EU jer se šuma smatra obnovljivim izvorom , Samo treba 30 do 50 godina da stablo bude debljine koju voze za spaljivanje i proizvodnju tako preskupe struje ! Imam šumu uglavnom posađenu ili samoniklu !
Zeljko Serdar
prije 3 godine
Moja digresija, nedostatak upravljanja. Tamo gdje se održivo gospodarenje šumama ne prakticira ili gdje su prirodne šume oštećene ljudskom intervencijom, dolazi do neodrživog šumarstva protiv čega se bori EU, a samim time, trebala bi i Republika Hrvatska. Jučer u predsjedničkoj debati Trump se dotakao upravo toga. "Šumska su tla krcata drvećem, mrtvim stablima ostavljenim tamo godinama i svime ostalim. Baciš li cigaretu unutra, cijela šuma izgori. Svake godine kad me nazovu Kalifornija gori. Da je to očišćeno, da imate gospodarenje šumama, dobro upravljanje šumama, ne biste dobivali te pozive." Trump je usporedio situaciju u Kaliforniji, gdje su stotine tisuća ljudi raseljene zbog požara, s Europom u kojoj pravilno upravljaju šumskim dobrom. "U Europi ljudi žive u gradovima koji su doslovno u šumama, održavaju svoju šumu, upravljaju svojom šumom. Ne bi trebao postojati taj problem. Ne može svake godine stotine tisuća hektara zemlje samo izgorjeti do pepela.To gori zbog nedostatka upravljanja." U ovome dijelu u potpunosti se slažem s predsjednikom Trumpom. Prošlih godina gasili smo požare po RH zbog ostavljene biomase nakon obrezivanja, divljih deponija i bačenog stakla koje ga je prouzročilo, (da ne spominjem piromane koji su tema za neke druge tekstove i ustanove). Svima nama cilj bi trebao biti upravljanje i korištenje šumskih zemljišta na način i brzinom koja održava njihovu produktivnost, biološku raznolikost, produktivnost, sposobnost regeneracije, vitalnost i njihov potencijal da sada i u budućnosti ispunjavaju relevantne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i Europskoj razini, a da to ne uzrokuje štetu drugim ekosustavima. I to je to. Željko Serdar, HCOIE