Čuvaju svoja "muda" ispod zemlje: Evo kako ispaša ovcama čuva hrvatske divlje orhideje

Hrvatska je po bogatstvu orhidoflore nalazi u samom vrhu Europe. Brojimo oko 200 vrsta, podvrsta i hibrida.

U potragu za divljim orhidejama uputili smo se na jug Istre, u značajni krajobraz Donji Kamenjak i medulinski arhipelag kojim upravlja Javna ustanova Kamenjak. Na travnjacima Donjeg Kamenjaka, koji zauzimaju površinu od oko 30 hektara raste velik broj ovih malih fascinantnih divljih ljepotica od koji su dvije endemske, istarska kukavica (Serapias istriaca) i hibridna vrsta, pulska kukavica (Serapias x pulae).

Inače, Hrvatska pošta izdala je poštansku marku s motivom istarske kukavice u seriji Hrvatska flora 2014 - endemične orhideje.

Naše sugovornice bile su stručna voditeljica Nina Skoko i stručna suradnica Ana Terlević, djelatnice stručne službe JU Kamenjak.

Simbiotski odnos divljih orhideja i gljivica

Rođakinje divljim orhidejama su velike tropske orhideje koje žive na stablima ali ne parazitski već im ono služi kao oslonac. One su epifiti što znači da im je korijenje zračno te na taj način upijaju vodu i vlagu (slično komercijalnim orhidejama).

Za razliku od njih, našim divljim orhidejama je potrebno kvalitetno tlo sa mikroskopskim organizmima, odnosno gljivicama koje pomažu sjemenu orhideje da proklija.

Divlje orhideje razvijaju jako puno sićušnih sjemenki koje nemaju u sebi hranidbeni dio za rast klice pa im pomažu gljivice koje im daju hranjive tvari i tako omogućuje klijanje. A kada počinje proces fotosinteze, izrasle orhideje im uzvraćaju ugljikohidratima, odnosno šećerima. Taj simbiotski odnos zove se mikoriza.

Biljke koje imaju "muda" ispod zemlje

Cijeli naiv porodice Orchidaceae dolazi od grčke riječi orchis, što u prijevodu znači testisi ili mošnje, kojima nalikuju njihovi podzemni organi, odnosno dva gomolja. Tijekom sezone jedan se gomolj iscrpljuje za rast stabljike i cvijeta, a drugi mlađi gomolj gomila hranjive tvari za rast orhideje u idućoj sezoni. Gomolj im zapravo pomaže preživjeti zimski period, ali i nepovoljne uvjete, kao što je zasjenjivanje uslijed zarastanja travnjaka. Taj gomolj može preživjeti i po nekoliko godina u tlu dok se ne stvore povoljni uvjeti, odnosno dovoljno svjetlosti i topline da bi izrasla nova orhideja.

Saznajemo kako su se nekada gomolji nekih divljih orhideja vadili, sušili i mljeli. Od tog se praha pripravljao, a i danas u nekim zemljama, kao što je Turska, slatkasti napitak, Salep, sa navodno, afrodizijačkim svojstvima.

Seksualna i kemijska mimikrija

Divlje orhideje, osobito one iz roda Ophrys Kokice, poznate su po strategiji oprašivanja uz pomoć mimikrije. Cvijet naime oblikom, dlakavošću i bojom imitira ženku bumbara. Osim vizualnog izgleda, neke vrste orhideja proizvode kemijske spojeve koji imitiraju mirisne feromone ženki kukaca. Proces oprašivanja je takav da se mužjak pokušava pariti s cvijetom (pseudokopulacija), pri čemu se na njega zalijepi pelud koji zatim prenosi na drugi cvijet. Primjerice, medna usna u rodu Serapias (kukavice) je izdužena poput jezika, pa se i najčešće zove Jezičasta kukavica. Taj "jezik" kukcima oprašivačima koristi kao sletna staza, dok unutrašnjost samog cvijeta, koriste kao sklonište za nepovoljnog vremena.

Kamenjak je specifičan po tome što na relativno maloj površini dolazi vrlo velik broj orhideja, gotovo 30 vrsta i podvrsta. Sada, u proljeće gdje god se okrenete na travnjacima Kamenjaka možete vidjeti neku od orhideja. Rastu na otvorenim staništima, s puno svjetlosti i topline, od ožujka do svibnja, do kada traje njihov ciklus, osim Jesenske zasukice (Spiranthes spiralis) koja ima najkasniju cvatnju, u rujnu i listopadu.

Ugroženost divljih orhideja

Najveća prijetnja divljim orhidejama je gubitak ili uništavanje staništa, uslijed prenamjene zemljišta, gradnje prometnica i naposljetku, zarastanja travnjaka. Takve travnjake najbolje je kositi nakon polovine mjeseca srpnja do kada se biljke stignu osjemeniti.

Do zarastanja travnjaka dolazi više-manje u zaštićenim područjima zbog manjka tradicijskog stočarstva. Od ove godine JU Kamenjak je nakon deset godina vratila polugodišnju kontroliranu ispašu ovcama. Ispaša je i mogući razlog ovogodišnje "eksplozije" orhideja na tom području.

Jedna od dobrobiti zaštićenih područja su što podrazumijeva izostanak gradnje, nema prostornih planova i nema uništavanja staništa.

Istarski stočar Resul Maliki: Bez ovaca nema pašnjaka, ali poticaji su mizerni

Sve orhideje u Hrvatskoj su strogo zaštićene. Zabranjeno je njihovo branje, uništavanje ili vađenje iz staništa. Stoga se preporučuje samo promatranje i fotografiranje ovih zanimljivih divljih ljepotica. Saznaejmo kako sve više botaničara amatera ciljano dolaze na Kamenjak, upravo zbog njih.