Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgajanje šuma
  • 05.02.2022. 12:00
  • Vukovarsko-srijemska, Vukovar

Crni orah je naša najcjenjenija alohtona vrsta - ima široku paletu uporabljivosti

Trupci crnog oraha imaju višestruko višu vrijednost na tržištu negoli oni istih dimenzija drugih vrsta drveća. To su prepoznale Italija, Njemačka i Austrija.

Foto: Goran Vincenc
  • 571
  • 114
  • 0

Šumare diljem Europe itekako muče klimatske promjene koje su već sada uzrokovale probleme među brojnim fitocenozama ugrozivši pri tome cijeli ekosustav. Oslabljene jedinke pojedinih vrsta dovedene su do ruba propasti, a zamjena među autohtonim vrstama ili nema ili daju slabe rezultate. Samim tim u fokus bi uskoro mogle doći alohtone vrste koje su u dobrom dijelu Europe već stekle svoje poklonike i koriste se za sanacije ugroženih područja gdje se stanište toliko promijenilo da autohtone vrste nema više smisla obnavljati.

Prije dvije godine, u srednjoj Njemačkoj je potkornjak uzrokovao sušenje čak 60 milijuna kubika borovih, smrekovih i ariševih kultura načinivši pri tome pravu ekološku katastrofu. U razgovoru s njemačkim šumarima pitao sam s kojom vrstom će raditi sanaciju na što su mi oni rekli kako je trenutno u prvome planu duglazija. Ostao sam začuđen, jer mi kao šumaru koji je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu gdje je na snazi Zagrebačka škola uzgajanja zvuči nevjerojatno da se tako veliki zahvat planira s alohtonom vrstom, no pragmatični Nijemci su mi "bez pardona" rekli kako je bolje alohtona vrsta nego da nema ničega.

Činjenica jest kako je hrvatsko šumarstvo jedno od rijetkih koje se može pohvaliti s prirodnim šumama, no kako se klima ubrzano mijenja, pitanje je koliko dugo ćemo izdržati. Problemi koji su se prije nekoliko godina pojavili s chalarom na jasenu otkrio je cijeli niz slabosti od dugotrajnih suša koje su uzrokovale fiziološko slabljenje te vrste čime je postao podložan raznim bolestima do problema sa zamjenskim vrstama jer je riječ o specifičnom ekosustavu gdje je glavnu vrstu itekako teško zamijeniti nekom drugom vrstom.

Isto vrijedi i za hrast lužnjak, našu najvrjedniju vrstu drveta koja posljednjih godina ima velikih problema također uzrokovanih sušom, ali i alohtonim štetnikom hrastovom mrežastom stjenicom zbog kojih su godine dobrog uroda sjemena svedene na minimum, a bez sjemena nema niti prirodne obnove.

Tijekom nedavnog posjeta šumariji Vukovar imali smo prilike vidjeti kako crni orah, možda i najvrjednija alohtona vrsta koja se uzgaja kod nas stvara vrlo zanimljive sastojine odlične kvalitete na području koje inače zauzimaju termofilne zajednice hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom. Tim povodom smo odlučili malo proučiti crni orah kao vrstu te prikazati njegov mogućnosti.

Unošenje crnog oraha jer se hrast lužnjak sušio

Crni orah je vrsta istočnog dijela Sjeverne Amerike koja je u Europu unesena 1629. godine. U početku se uzgajala kao parkovna vrsta, a kasnije se sadi u šumskim kulturama kao ekonomska vrsta. Na području istočne Slavonije tradicija uzgoja duža je od 120 godina, a crni orah kao kultura najbolje rezultate pokazuje na vukovarskom području na koje je 1899. godine šumarski savjetnik Julio pl. Prandstetter donio sjeme iz Baranje na imanja grofa Eltza.

Razlog unošenja ove američke vrste bio je sušenje hrasta lužnjaka uzrokovano hrastovom mediljkom i hrastovom pepelnicom, gubarom, zlatokrajem, i hrastovim prelcem kao primarnim štetnicima, nakon kojih su nastupili štetnici na drvu. Naročito velika sušenja čistih hrastika dogodila su se 1915., 1916., 1917., 1919. i 1920. godine.

Osnivanjem mješovitih sastojina u kojima je u početcima ulogu imao i crni orah sušenja su stala. Od 70-ih godina prošlog stoljeća crni orah se sadi na poljoprivredne površine dobivene arondacijom i komasacijom u redovima od četiri i šest metara, a između redova nakon nekoliko godina unosi se obični bagrem. Osamdesetih se ponovno sadi na poljoprivredne površine razmaka četiri metra dok se bagrem među redovima počeo pojavljivati od prirode.

Danas šumarija Vukovar gospodari s 1.479 ha sastojina crnog oraha s drvnom zalihom od 191.321 m³ te prosječnim godišnjim etatom od 8.000 m³. Proredama se godišnje dobije oko 2.300 m³ bruto drvne mase mahom jer su šume za vrijeme rata bile zanemarivane i devastirane. Nakon mirne reintegracije svake godine se pošumi novih 40 ha devastiranih i degradiranih sastojina.

U Europu je donesen 1629. godine

U SAD-u ova vrsta je itekako važna, kako za šumarstvo tako i za drvnu industriju. Rasprostire se od Atlantskog oceana pa sve do 97° zapadne geografske dužine te od Meksičkog zaljeva na jugu do velikih jezera na sjeveru. Vegetacijsko razdoblje proteže se od 140 dana na sjeveru do 280 dana na jugu godišnja količina oborina varira od 635 mm do 1780 mm. Ne voli mraz.

Gdje najbolje uspijeva?

Najoptimalnije rezultate daje pri srednjoj godišnjoj temperaturi od 12,8°C s najmanje 170 dana bez mraza i prosječnom godišnjom količinom oborina od 889 mm. Ima visoke zahtjeve prema svojstvima tla. Najbolje uspijeva na staništima bez kasnih mrazeva, veoma dubokim, plodnim, hranjivima bogatim i rahlim tlima, gotovo neutralnima, koja su redovito svježa a u dubljim slojevima ne sadrže nerastvorene naslage lapora.

Crni orah je netolerantna vrsta. Netolerantnost u rastu uočena je u zoni rasta korijena i pripisuje se juglonu, toksičnoj tvari koja se nalazi u lišću, egzokarpu te korijenju koja negativno djeluje na veći dio vegetacije. Za uspješan razvoj, crni orah mora biti dominantna ili subdominantna vrsta.

Odraslo stablo može doseći visinu od 30 - 35 metara te prsni promjer od 76 - 102 cm. Raste kroz cijeli vegetacijski period bez izrazitog zastoja u rastu. Najljepše uspijeva u čistim sastojinama gustog sklopa a podnaša smjesu s cerom, javorom, bukvom, jasenom, brijestom, trešnjom i hrastom lužnjakom. U mladosti je visinski prirast velik i iznosi preko 1 metra godišnje. Prosječni debljinski prirast u 50 godini iznosi 0,5 cm dok je to u Americi 1,0 cm.

U nas se uzgaja u ophodnjama od 80 godina iako neki znanstvenici (Babogradec) smatraju da najbolje rezultate na vukovarskom području daje u 90-oj godini.

Probleme u uzgoju crnog oraha stvaraju biotski i abiotski čimbenici. Od biotskih, u mladosti najviše šteta rade glodavci. Zec, miš i voluharica te srneća divljač. Štete su uglavnom na mladim stabalcima do 4 godine te na korijenskom sustavu. Od insekata štetu može napraviti hrušt, grčica, gubar i zlatokraj a od gljivičnih bolesti Nectria galligena koja uzrokuje rak kore.

Na području istočne Slavonije nisu u većoj mjeri primijećeni navedeni biotski problemi, ali zato crni orah često stradava od ranog i kasnog mraza. Sušna godina smanjuje visinski i debljinski prirast pogotovo na području Vukovara gdje prosječna godišnja količina padalina iznosi 621 mm što je ispod minimuma potrebnog za uspijevanje crnog oraha. Godine 2006. zabilježeno je prvo veće sušenje kultura uslijed dugotrajnog ležanja površinske vode.

Drvo je iznimne kvalitete i cijenjeno

Pored šumarije Vukovar, u UŠP Vinkovci kulture crnog oraha podižu se i u šumariji Ilok dok u ostatku zemlje crni orah nalazimo na nešto većim površinama u baranjskim šumarijama (UŠP Osijek), te na manjim površinama u UŠP Našice i UŠP Zagreb dok je u manjim količinama unesen u pojedine sastojine listača unutar UŠP Bjelovar, UŠP Koprivnica i UŠP Nova Gradiška. Ukupna površina ostatka Hrvatske na kojima se uzgaja crni orah iznosi 168,82 ha s 29.047 m³ drvne mase.

Drvo je tamne boje

Drvo crnog oraha je iznimne kvalitete i jako cijenjeno. Vrlo je karakteristične tamne boje zbog čega mu je i estetska vrijednost velika te ima široku paletu uporabljivosti. Najpoznatija namjena je u proizvodnji pilanske oblovine i furnira. Koristi se za proizvodnju svakovrsnog i najfinijeg ekskluzivnog namještaja, unutrašnju dekoraciju, posebne proizvode raznovrsne namjene i posebno, za izradu kundaka za lovačke puške. Ima izvanrednu teksturu i čvrstoću, vrlo je trajno, bogato obojeno tamnosmeđim nijansama i ima uske pruge svjetlije boje. Lako se obrađuje i otporno je na djelovanje raznih gljivica i insekata.

Plod kao hrana, nakit i lijek

Plod se također višestruko koristi. Jezgra je jestiva i služi kao hrana životinjama a konzumira ju i čovjek. Upotrebljava se kao dodatak konditorskim proizvodima i hrani dok se ljuske oraha koriste za izradu nakita. Veliki potencijal crnog oraha jest u farmakologiji i medicini no ta svojstva nisu u potpunosti istražena. Jedna od legendi kaže kako je crni orah unesen na imanje Bellye u Baranji kako bi plodovi služili kao lijek za divljač.

Nažalost industrijska prerada drva crnog oraha u Hrvatskoj zapravo i ne postoji iako je u nama susjednim državama, prvenstveno Italiji, Austriji i Njemačkoj, itekako cijenjen jer služi za izradu ekskluzivnog namještaja i ostalih luksuznih predmeta. U prilog tome govori činjenica kako trupci crnog oraha imaju višestruko višu vrijednost na tržištu negoli trupci istih dimenzija drugih vrsta drveća. Ipak, u nas je proizvodnja svedena na pojedinačnu narudžbu za izradu ekskluzivnog namještaja čime je potencijal ove vrste u potpunosti neiskorišten.

I danas se vode rasprave, kako stručnjaka tako i laika, treba li nam crni orah, što s postojećim kulturama učiniti i trebali bi je početi organizirano uzgajati. Činjenica je kako u svjetlu klimatskih promjena ova vrsta zaslužuje više pažnje i da je moguće povećati površine pod njenim kulturama bez ugrožavanja autohtonih šuma. Trenutni potencijal uzgoja ove vrste nije do kraja iskorišten.


Fotoprilog


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Crni orah Alohtona vrsta Uzgajanje šuma Prerada


Autor

Goran Vincenc

Više [+]

Glavni urednik časopisa "Hrvatske šume".


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica kneza Branimira 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: [email protected] web: http://www.hrsume.hr/