Županija u pomoć svinjogojcima!

Krmača je na obiteljskim gospodarstvima sve manje, tovljenici se uvoze, dok se nešto manje od 700.000 komada svinja zakolje, a godišnje potrebe hrvatskog tržišta, procjenjue se, kreću se oko 4 milijuna komada.

Nisu to obećavajući trendovi za svinjogojce jer je kontroliranih plotkinja u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, 98.000. Kaotično stanje, uvoz nekvalitetnog svinjskog mesa, financijski problemi, sve su to razlozi u kojima se guši svinjogojstvo.

Neodrživ izvoz u Srbiju i ruska kriza

Uvoz nekvalitetnog mesa, kaotično stanje i financijski problemi.

"Broj zaklanih svinja, tovljenika, onaj naš krajnji proizvod je u padu. Dijelom to možemo pripisati ulasku Hrvatske u EU, ali i utjecaju ruske krize jer je nakon uvođenja sankcija postao neodrživ i izvoz naših svinja u Srbiju dok su oni svoje slali za Rusiju", kaže Goran Jančo, potpredsjednik Središnjeg saveza svinjogojskih udruga Hrvatske i predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije koja broji oko 30 članica, mahom manjih obiteljskih gospodarstava koja se nalaze na prekretnici - nastaviti s proizvodnjom ili od nje odustati.

U vrhuncu turističke sezone, farmeri su zabilježili još jedan paradoks. "Otkupljivači i prerađivači koji kupuju svinje od nas, govore kako nemaju gdje s robom te da su im se ture prema Primorju i Dalmaciji smanjile. Još nikada do sada uspješnu turističku sezonu nismo osjetili na vlastitoj koži, a to bi bilo logično", napominje on.

Blokirani i prezaduženi - i građani i farmeri

Uzgajivači svinja o problemima koji guše svinjogojstvo.

Kupovinu manje kvaliltetnog i uvoznog svinjskog mesa dijelom pripisuje društvenoj i gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj jer je blokiranih i prezaduženih građana sve više koji će zbog toga prije posegnuti za lošijim i jeftinijim mesom, kako bi preživjeli. Na takve su poteze farmeri, kaže, spremni zažmiriti.

"Ne mogu osuditi takve krajnje kupce, ali ima i onih koji ne prepoznaju kvalitetu, a mogli bi ju nagraditi. Iako nije sve ni u njima, jer su sami svinjogojci krivi buduću ih nisu dovoljno educirali, odnosno ukazali im na koje bi detalje prilikom kupovine trebali obratiti pažnju", ukazuje ovaj veterinar po struci.

Unapređenje genetskog potencijala u stočarstvu

Iako se broj svinja prepolovio, mesnatost se kod njih zadnjih 10 godina povećala za oko 7%, a poboljšalo se i zdravstveno stanje. Rezultat je to projekta Unapređenja genetskog potencijala u stočarstvu kojega provodi Osječko-baranjska županija već 10 godina. "Do sada smo imali prirodni pripust, što znači da smo po selu, gdje je bilo svakakvih krmača, tjerali nerasta. Stoga ova mjera ima svojega smisla, ne samo zbog mesnatosti i skraćivanja dana tova, nego i zdravstvene situacije. Na taj se način smanjuje rizik od prenošenja zaraznih bolesti, a jedna od njih je, s obzirom kako se nalazimo u pograničnom području, i svinjska kuga, ali i neke spolne", napominje Jančo.

Vrijednost projekta penje se na 240.000 kuna, a za taj novac osigurano je 6.000 doza genetskog materijala. Cijena jedne iznosi 40 kuna od čega polovicu iznosa sufinancira Osječko-baranjska županija, a ostatak plaća svinjogojsko gospodarstvo.

Potpora za rasplod

"Projekt već sada pokazuje rezultate vezano uz povećanje mesne jedinice, ali i zdravstveno stanje plotkinja. Ono što je problem hrvatskog svinjogojstva jest činjenica kako proizvodimo pola onoga što treba hrvatsko tržište", kaže osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić.

U fokusu ovoga projekta nalaze se mala obiteljska gospodarstva na kojima je do 300 rasplodnih krmača. "Za one s većim brojem rasplodnih krmača, ovo puno znači", naglašava Jančo dodajući kako svinjogojci posljednje dvije godine imaju i potporu s nacionalne osnove za rasplod krmača, ali ne i za tov svinja.