Zlatna dolina je raj na zemlji za uzgoj primorsko-dinarskog magarca

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, u našoj zemlji je 2016. godine bilo registrirano 2091 grlo primorsko-dinarskog magarca. Najviše ih je zabilježeno u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji. U Požeško-slavonskoj županiji registrirano je svega 32 grla kod sedam vlasnika ove pasmine. Jedan od njih je Marijan Delišimunović iz Pakraca, koji deset dinarskih magaraca uzgaja na imanju u Gornjim Grahovljanima.

"Svi magarci su čipirani i nisu u srodstvu. Neke smo davno prije morali eutanazirati jer su se razboljeli. Sad imamo deset grla, u međuvremenu smo kupili još jednog mužjaka, koji treba doći iz Bjelovara, zbog krvnog srodstva da može opasivati magarice", rekao je Marijan Delišimunović. Marijan ne planira širiti stado s prevelikim brojem jedinki, ali isključivo zbog problematike sa zemljištem.     

"Prošle godine je bila suša, sijena je 40 posto manje, a do državnog zemljišta je teško doći. To je sve šikara koju treba iskrčiti za što je potrebna pozamašna svota novca. Ovaj broj će sigurno ostati, a što će biti dalje ne znam", pita se Marijan.

Uz magarce, uzgaja i lipicance

Naš sugovornik magarce uzgaja iz ljubavi, ali za njih dobiva i poticaje. 

"Država potiče držanje autohtonih pasmina. Tu je četiri do pet vrsta magaraca. Ovo je dinarski tip koji je poznat po tome što ima crni križ na leđima. Godišnja potpora za dinarske magarce iznosi 1.500 kuna po grlu. S navršenih godinu dana može ići u sustav poticaja. Uz to država potiče održavanje pašnjaka i livada. To nije stočarstvo i ratarstvo gdje vi možete ostvarivati nekakav ekstra prihod. Mužnja magarica i prodaja mlijeka je posao koji je mukotrpan, a rezultat nije prevelik. Vi u stvari kod mužnje magarica kradete mlijeko puletu", ističe Marijan. 

Na imanju je i nekoliko lipicanaca. Naš sugovornik ističe da između njih i magaraca nema velike razlike u uzgoju. "Konji su puno osjetljiviji na loše sijeno i lošu hranu te prelazak sa suhe hrane na ispašu jer mogu dobiti koliku. Poslije kolike može se dogoditi zapetljaj crijeva pa se na to mora paziti, ali to je razdoblje od pet do šest dana", pojašnjava Marijan. 

Iako je u pitanju dinarski tip magaraca, ove životinje izvrsno su se prilagodile u Zlatnoj dolini. "Njima je tu zapravo raj nebeski. Oni tu imaju više hrane nego tamo odakle oni potječu – iz krškog kraja gdje je trava rijetka ili nikakva. Brstili su šikare, granje, živice, a najmanje je bilo stočne trave. Slavonija je za njih InterContinental", otkriva Marijan. 

Umiljate, inteligentne i tvrdoglave životinje

Kod puljenja, uzgajivači su u Pripusnom dnevniku obavezni navesti je li mladunče magarca namijenjeno za klanje. "Ako je za klanje onda se mora voditi evidencija o cijepljenju, karenci i svemu ostalom. Ako nije za klanje onda su uvjeti drugačiji", objašnjava Marijan. 

Na ovom imanju svi će magarci dočekati starost, osim ako ne dođe do pojave bolesti. "Kod magarica ima nekakvih papilom virusa. To su tumori koje prenose ženke. To je rijetko, a ima i nekakvih drugih bolesti poput virusnog herpesa koji prenose magarci. Ako oplođuju magaricu  mogu ju zaraziti tom bolešću uslijed čega se rađa mrtva pulad", priča Marijan.  

Naš sugovornik ističe kako je riječ o jako umiljatim, ali i tvrdoglavim životinjama. No, osim tvrdoglavosti, ove životinje karakterizira i inteligencija, jer znaju prepoznati kada gazda radi nešto u njihovu korist.             

"Ako je uganuo nogu, zglob, kad vidi da to što radite ima efekta, mažete ga namazati nekakvom kremom, čistite mu kopita ili žabicu, onda će vam dati s tom bolesnom nogom da radite što god hoćete bez obzira na to što ga to boli. Slični su i konji. Koliko vi njima ljubavi pružite, oni će dvaput više vama."