• Peradarstvo
  • 09.12.2018. 07:30

Zašto zima kokama "krade" jaja?

Uzgajivači se žale da im koke neredovito nose jaja tijekom zime. Razlozi su brojni - negrijane farmske prostorije, skraćenje svjetlosnog dana, vlažna podna prostirka, nedovoljno proteina u obrocima.

Foto: Pixabay / aprilreid
  • 2.599
  • 295
  • 1

Zbog hladnih i sve kraćih zimskih dana, koke nesilice sve češće zaobilaze gnijezda. Snesenih jaja je sve manje. Kada vanjska temperatura padne ispod nule, kokin jajovodni sistem to odmah registrira i koči proizvodni proces nošenja jaja. Optimalna temperatura u objektu za nesilice je od 10°C do 20°C, a smatra se da je idealna od 13°C do 16°C. Međutim, praksa je pokazala da koke najkrupnija jaja nose na temperaturi od 10 stupnjeva.

Više jaja uz umjetno osvjetljenje

Po savjetu stručnjaka, dužina svjetlosnog dana ne bi trebala biti kraća od 15 sati, a intenzitet svjetla tri vata po kvadratnom metru kokošinjca. Najbolje je da se svjetlost regulira prema prirodnom osvjetljenju, odnosno da se sukcesivno produžava u popodnevnim i večernjim satima. To znači - ako kasnije sviće, sijalice svijetle do kasnije u noć. Pale se prvim sumrakom da bi se izbjegla dremljivost kokica. Produžavanje svjetlosnog dana se ne smije naglo smanjivati, jer su kokice vrlo osjetljive na takve oscilacije.

Pri podnom uzgoju nesilica obavezna prostirka

Ako se nesilice uzgajaju van kaveza, na podu farmskih objekata treba ubaciti prostirku, obično sjeckanu slamu ili drvenu piljevinu, a najbolje drvene "šuške". Uloga prostirke je da upija vlagu iz izmeta i stvara toplinsku izolaciju od hladnog poda. Međutim, problemi s prostirkom nastaju u objektima koji se ne zagrijavaju. Zbog niskih vanjskih temperatura povećava se postotak vlage u zraku i prostirka se sporije suši, a u njoj ima bakterija i gljivica koje napadaju nesilice i oštećuju njihov organizam, što se negativno odražava na produktivnost nošenja jaja. Zato na mjestima gdje je prostirka vlažna, obično u blizini pojilica, mokru prostirku redovno treba zamjenjivati suhom.

Proteinska hrana po volji

Nesilice se hrane koncentratom po volji, koji treba sadržavati 16-17 posto sirovih proteina, 3-4 posto kalcija i 0,7 posto fosfora. Pri podnom sustavu uzgoja potrebno je 13 centimetara dužine hranidbenog prostora po nesilici, a u kaveznom sistemu 10 centimetara dužine hranilice po nesilici.

Opadanjem nosivosti smanjuje se uzimanje hrane, pa i snesena jaja budu sitnija. Pokazalo se da se kvalitetnom hranidbom u određenoj mjeri može utjecati na povećanje jajne mase (veličine) i da nju posebno potiču masne tvari u hrani i određene masne kiseline.

Večernji obrok za čvrstu ljusku

Pravilnom zimskom hranidbom koka nesilica može se utjecati i na kvalitetu ljuske i na kvalitetu unutrašnje mase jajeta. Mineralna hranidba i dodavanje vitamina D poboljšat će kvalitetu, odnosno čvrstinu ljuske jajeta. Preporučuje se i obilnija hranidba u večernjim satima, da bi koke u vrijeme formiranja ljuske jajeta imale dovoljno mineralnih tvari na raspolaganju.

Proizvođači konzumnih jaja moraju ispoštivati hranidbene preporuke kako bi kokoši snijele kvalitetna jaja, a to znači maksimalno povećati broj Hogovih jedinica* i krvave i mesne mrlje svesti na minimum. Kvalitetno jaje ima malu zračnu komoru (manju od 2 mm) i relativno veliki broj Hogovih jedinica (više od 75). Mali broj Hogovih jedinica i vodenasti bjelanjak mogu biti posljedica neredovnog sakupljanja jaja. Krvave i mesne mrlje mogu nastati zbog stresa koka ili mikotoksina, odnosno plijesni u hrani.

*Hogovim jedinicama (NJ) izražava se visina gustog bjelanjka, korigirana masom jajeta.


Tagovi

Kokoške Koke nesilice Jaja Hogova jedinica Hranidba kokoši Prostirka Osvjetljenje


Autor

Miodrag Palić

Miodrag Palić

Dugogodišnji novinar, kao i urednik, tiskanih i elektronskih medija, bogat iskustvom u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi