Zašto su bale omotane folijom najbolje rješenje?

Zbog nedostatka svježe hrane zimi, stočari ljeti pripremaju travnu masu za hladnije dane. Poljoprivrednici su dugo godina balirkama pripremali male četvrtaste bale sijena, koje bi potom na prikolicama odlagali u skladišta. Takav sistem se polako napušta i prelazi na, već utemeljenu na zapadnim farmama - tehnologiju valjkastih bala omotanih folijom.

"Na okrugle bale smo prešli jer više nismo imali radne snage. Do 15.000 malih bala smo pakirali u sezoni, ali više nismo imali koga da nam pomaže oko kupljenja. S okruglim balama počeli smo prije sedam godina, a posljednje dvije godine koristimo foliju. Bio sam zadovoljan okruglim balama i dok nismo prešli na foliju jer se djetelina ne kruni, mala presa sve isječe, sada sve zavijamo u foliju i svaki listić stoji, tako i sa sijenom i djetelinom", kaže Rajko Lucić, mladi ratar i stočar.

Bale omotane u foliju najbolje za manja gospodarstva

Postoji više rolo balirki i uvijača valjkastih bala u mrežu ili foliju, dostupne na tržištu, a njihova primjena na njivama je sve učestalija. Preporučuje se da poljoprivrednici dva sata nakon baliranja omotaju bale folijom, jer nakon toga postoji mogućnost da se bala deformira i u njoj počne proces fermentacije koji može naštetiti silaži. Kada se omota folijom, bala fermentira u svom soku, bez prisustva zraka, tako može dugo stajati, a kada se otvori zelena masa miriše na svježu. Tehnologija pripreme bala omotanih u foliju najbolja je za manja gospodarstva, koja godišnje mogu proizvesti do 500 bala.

"Do sada smo izbalirali oko 180 bala sijena, a slame bude oko 70-80 bala. Njima hranimo 16 krava i junica i 25 ovaca. Plijesni nema, kažu da treba biti 70 posto sirove mase, 30 posto suhe, jer ne valja kad je više od toga sirovo", objašnjava Lucić.

Bale bez plijesni, a folije se mogu koristiti i kasnije

Plijesan u ovakvim balama se ne pojavljuje. Zbog velike sabijenosti hrane u presi, nema zaostalog kisika. Na tržištu postoje razni tipovi folije od takozvanog 'djevičanskog' materijala; različite debljine, visine i dužine. Folije su jake i elastične i što je najvažnije, mogu se reciklirati i kasnije koristiti za omotavanje paleta i slično.

Bale trave, sijena, djeteline i slame omotavaju se s najmanje šest slojeva folije, dok kukuruzna silaža, repin rezanac ili mljeveno zrno kukuruza s osam slojeva.

"Stroj za omotavanje treba napraviti 16 krugova, osam s jedne strane, osam s druge, da bi bala bila omotana 100 posto. Omotavamo sijeno i djetelinu, a slama se može omotati i ostaviti napolju, ali pošto je suha, ne mora se omotavati s puno slojeva. Koristio sam prije neke druge tanje folije, koje nisu otporne na visoku temperaturu i pucale su, dok ove što sada imam, otporne su na sunce i na glodavce, a baš takve sam tražio", objašnjava Rajko.

Bale s folijom mogu se čuvati čak i na otvorenom

S obzirom na to da sve rade strojevi, nema potrebe za radnom snagom, a skladištiti i transportirati je vrlo lako. Ovako spremljena zimska hrana može se odložiti bilo gdje, a Lucići bale bez folije čuvaju u pokrivenom skladištu, a on sa folijom, bez straha od vremenskih neprilika ili glodavaca, na otvorenom.