Više od pola milijuna ovaca, a sve manje proizvođača i ovčjeg mlijeka

Hrvatsko ovčarstvo i kozarstvo na prvi pogled imaju respektabilne brojke, no iza statistike o više od pola milijuna ovaca krije se znatno složenija slika. Broj proizvođača se smanjuje, isporuka ovčjeg mlijeka godinama pada, a podaci za prvih sedam mjeseci 2026. pokazuju da se negativan trend ne zaustavlja. Istodobno, proizvodnja se sve više koncentrira u manjem broju većih gospodarstava, dok tradicionalni mali proizvođači postupno nestaju.

Prema službenim podacima iz Jedinstvenog registra ovaca i koza koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u Republici Hrvatskoj se na dan 31. prosinca 2025. godine ukupno uzgajalo 526.527 ovaca i 67.037 koza. Iako ove brojke na prvi pogled djeluju impresivno, detaljnija statistička analiza otkriva duboke strukturne probleme, smanjenje broja proizvođača te kontinuirani pad isporuke ovčjeg mlijeka koji se nastavlja i u 2026. godini.

Isporuka ovčjeg mlijeka

Kada analiziramo samo starija grla ovaca, odnosno ona starija od godinu dana, na dan 31. prosinca 2025. u registru je evidentirano 473.049 životinja raspoređenih na 17.100 gospodarstava. Geografska raspodjela pokazuje izrazitu regionalnu koncentraciju. Zadarska županija prednjači s 70.771 ovcom na 1.445 gospodarstava, slijedi Ličko-senjska s 55.108 grla na 1.727 gospodarstava, dok je Bjelovarsko-bilogorska na trećem mjestu s 45.886 ovaca na 1.952 gospodarstva.

Slijede Šibensko-kninska s 38.148 grla, Splitsko-dalmatinska s 36.068, Sisačko-moslavačka s 32.768, Osječko-baranjska s 30.915 i Primorsko-goranska s 29.461. Karlovačka ima 23.682, Vukovarsko-srijemska 16.440, Virovitičko-podravska 16.318, Požeško-slavonska 15.290, Zagrebačka 14.871, a Istarska 11.118 grla. Najmanja stada imaju Brodsko-posavska s 9.887, Koprivničko-križevačka s 9.734, Dubrovačko-neretvanska s 5.993, Krapinsko-zagorska s 5.161, Varaždinska s 3.562, Grad Zagreb s 973 te Međimurska s 895 grla.

Manje ovčjeg mlijeka i proizvođača - što to znači za budućnost Paškog sira?

Najbolji pokazatelj krize u sektoru ovčarstva jest proizvodnja i isporuka ovčjeg mlijeka. U 2025. godini mljekarama je isporučeno 1.602.548 kg ovčjeg mlijeka, što je 3,06% manje nego 2024., kada je isporučeno 1.651.746 kg. Dugoročni trend još je izraženiji. Ukupna proizvodnja pala je sa 6.673.912 kg u 2020. na 4.526.284 kg u 2024. godini, dok je isporuka mljekarama smanjena s 2.820.751 kg u 2020. na 1.602.548 kg u 2025., odnosno na 56,81% razine iz 2020. godine.

Istodobno je broj isporučitelja pao s 353 na 220, odnosno za 37,68% u pet godina. Prosječna isporuka po isporučitelju porasla je s 6.940 kg u 2024. na 7.284 kg u 2025. (+4,96%), ali je i dalje ispod 8.275 kg iz 2021. godine.

Pogoršala se i kvaliteta mlijeka po razredima. Udio višeg razreda pao je s 90,7% u 2020. na 81,8% u 2025., dok je niži razred porastao s 9,3% na 18,2%.

Još snažniji pad vidljiv je u 2026. godini. U prvih sedam mjeseci isporučeno je 1.062.611 kg, uz indeks od 77% u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. Pad je zabilježen u svakom mjesecu, a u srpnju je isporučeno samo 51% količine iz srpnja 2025. Kumulativni indeks za prvih sedam mjeseci 2026. iznosi 64% u odnosu na 2024., 60% prema 2023. i samo 48% prema 2022. godini.

Otkup je pritom snažno koncentriran. Vindija d.d., Paška sirana d.d. i sirana Gligora d.o.o. zajedno su u 2025. otkupile 74,1% svih isporučenih količina ovčjeg mlijeka.

Regionalni kontrasti

Podaci po županijama otkrivaju veliku strukturnu razliku između priobalnog i kontinentalnog dijela zemlje. Zadarska županija imala je 122 proizvođača u 2025., odnosno 55,45% svih proizvođača u Hrvatskoj, ali su oni isporučili 426.547 kg, odnosno 26,6% ukupnog otkupa.

S druge strane, Bjelovarsko-bilogorska županija od 2022. najveći je proizvođač ovčjeg mlijeka. U 2025. imala je samo 43 proizvođača, ali su isporučili 538.768 kg, odnosno 33,6% ukupne količine u Hrvatskoj.

Posebno je izražena polarizacija prema veličini proizvođača. Čak 85,45% proizvođača godišnje isporučuje do 10.000 kg mlijeka, ali ta skupina ostvaruje samo 39,80% ukupne isporuke. Nasuprot njima, svega 6,36% proizvođača isporučuje više od 20.000 kg godišnje, ali drže čak 45,62% ukupnog tržišta.

Ograničava se klanje ovaca i koza za vlastite potrebe na najviše deset životinja godišnje

Među ostalim županijama ističe se Zagrebačka, gdje je jedan proizvođač povećao isporuku s 57.199 kg u 2024. na 113.520 kg u 2025., odnosno za 198,5%. Istarska je s 10 proizvođača isporučila 181.217 kg, 4,7% više nego godinu prije.

Nasuprot tome, Virovitičko-podravska pala je s 12 na osam proizvođača, a isporuka sa 156.425 na 100.285 kg. Pad bilježe i Ličko-senjska, Brodsko-posavska, Karlovačka, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija, dok Osječko-baranjska sa dva proizvođača ostaje na 55.385 kg.

Mali broj velikih gospodarstava

Ukupna slika je jasna: Hrvatska je s 259 isporučitelja i 1.780.984 kg mlijeka u 2023., preko 232 isporučitelja i 1.651.746 kg u 2024., stigla do samo 220 isporučitelja i 1.602.548 kg u 2025. godini. U službenim podacima pritom postoji i nesklad jer se za 2024. na jednom mjestu navodi 238, a u županijskom pregledu 232 isporučitelja.

Trend je, međutim, neupitan: proizvodnja se smanjuje, broj proizvođača pada, a sve veći dio tržišta preuzima mali broj većih gospodarstava. To otvara pitanje može li hrvatsko ovčarstvo zadržati postojeću proizvodnju i tradicionalnu strukturu ili će se sektor nastaviti koncentrirati i smanjivati.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor