Uzmi lovu i sačuvaj blago: 150 tisuća eura za pse, ograde i nastambe za stoku

Pod okriljem noći vukovi su preskočili ogradu, upali u štalu  Antonija Žilića u Murvici kod  Zadra poklali mu i naklali više od 20 ovaca, a ostale rastjerali. Frani Pavloviću iz Ninskih stanova, praktički u predgrađu Nina vukovi su, u ponovljenom napadu, u pritorku poklali 6 ovaca.

Vukovi poklali ovce, odšteta upitna? 

Ovo su samo dva drastičnija od ukupno 85 štetnih događaja , koliko ih se  od početka ove godine dogodilo na području Zadarske županije.

Uzroci  štetnih događaja

"Ne branim vukove, ali većina slučajeva ima iste uzroke. Zbog nepoduzimanja mjera zaštite svojih ovaca, koza i ostalih domaćih životinja stočari zapravo idu na ruku predatorima", kaže magistrica Ana Grgas. Ona je dugogodišnja, nedavno umirovljena savjetodavka i to upravo za sektor stočarstva, a već 20 godina je ovlaštena vještakinja Ministarstva zaštite okoliša i energetike za vještačenje šteta od strogo zaštićenih divljih zvijeri (vukova, medvjeda i risova).

U dva konkretna slučaja s početka ovog teksta nijedan ni drugi nisu imali propisno zatvorene torove ni ograđene pritorke. "Kod Žilića ograda je (bila) sklepana od odbačenih paleta, a štala otvorenih vrata. To je situacija idealna za vučji pir. Ovce ne mogu pobjeći, a nisu zaštićene. Nema im tko pomoći", kaže Ana Grgas.

Odštete i propisane mjere spriječavanja štete

Prema novom Pravilniku o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta štale moraju biti zatvorene, a pritorak ograđen sa žičanom ogradom visokom 1,60 metara plus 0,20 metara bodljikave žice po cijeloj dužini, znači ukupno 1,80 metara nakošene žice. Tijekom dana dok su ovce i/ili koze na ispaši  uz njih stalno teba biti nazočan pastir i dresirani pastirski pas čuvar (tornjak, turski karabaš, kangal i drugi ). “Hrvatski i njemački ovčari su samo za rad sa stadom", kaže Ana Grgas. Propisno je za stada do 50 grla – 1 pastir i 1 pastirski pas, za stada od 50 - 150 grla – 1 pastir i 2 psa, za stada preko 150 grla – 1 pastir i  3 psa za stado veće od 500 grla - 2 pastira i više od 5 pastirskih pasa čuvara.

Tijekom noći psi moraju biti zatvoreni u prikladne boksove ili odgovarajuće ograđeno dvorište, staju ili tor minimalne visine ograde 1,8 metara. Tijekom dana psi trebaju biti pod kontrolom vlasnika ili osobe koja ih vodi ili s njima radi. 

"Peradi je mjesto u peradarniku ili zatvorenom dvorištu, a ako se perad nalazi izvan dvorišta mora biti čuvana," pojašnjava Grgas.

Na žalost, situacija u stvarnosti nije ni blizu onoj koju pripisuje pravilnik. Zato su, prema podatcima koje je nedavno iznijela parlamantarka Marijana Petir, vukovi lani usmrtili čak 2.346 domaćih životinja.

Samo lani vukovi su u Hrvatskoj usmrtili 2.346 domaćih životinja

Osim što su ostali bez blaga, stočari u većini slučajeva nisu ostvarili ili su pak samo djelomično ostvarili prava na naknadu štete. Podsjetimo odšteta za usmrćenu ovcu i kozu iznosi po 600 kuna, za janje i jare po 700 kuna, govedo 5.000 kuna, konja 3.500 kuna, magarca 1.800 kuna...

"Nisu poduzeli propisane mjere zaštite i spriječavanja štete. Ili, bolje reći, nisu imali sredstava za ograde, torove,  pastirske pse i sve drugo što bi sačuvalo njihovo blago pred naletom predatora", ističe Grgas. 

Pastirski psi, električne ograde i nove nastambe

Nisu, ali pazi sad. Stiže šansa jer uskoro će ne samo oštećenici nego i svi uzgajivači domaćih životinja u području rasprostranjenosti velikih zvijeri, odnosno području u kojem je stalno ili povremeno prirodno prisutna bilo koja vrsta koja obitava u Hrvatskoj (vuk, ris ili medvjed)  imati dobru prigodu. 

"Moći će se prijaviti na natječaj za dodjelu potpore iz podmjere 4.4.1. koji će raspisati Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju   (APPRRR)   Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje s 85% udjela, a Republika Hrvatska s 15% udjela. Najniža i najviša vrijednost potpore po projektu bit će propisana natječajem, a ne može biti viša od 150.000 eura niti niža od 400 eura.", otkriva mr.sc. Ana Grgas.

Naime, u Narodnim novinama   60/2018 izašao je "Pravilnik o provedbi podmjere 4.4.1. Potpora za neproduktivna ulaganja povezana s ostvarenjem ciljeva poljoprivrede, okoliša i klimatskih promjena" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

U njemu se definiraju uvjeti za provođenje tipa operacije 4.4.1 Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša, iz koje je moguće u cjelokupnom iznosu financirati uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljišta, obnovu zaraslih travnjaka, obnovu zapuštenih lokvi, kupnju električne ograde i/ili psa tornjaka te izgradnju novih i obnovu postojećih nastambi za stoku u području rasprostranjenosti velikih zvijeri, izgradnju suhozida i sadnju živica...

Pravilnikom je određeno  da korisnici potpore mogu biti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika. "Korisnici koji ulažu u nabavu električnog pastira, autohtonog pastirskog psa, izgradnju novih i/ili obnovu postojećih nastambi za stoku moraju se u trenutku objave natječaja baviti stočarskom/peradarskom proizvodnjom. Uvjete prihvatljivosti korisnika, korisnik dokazuje u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu, dokumentacijom koja će biti propisana natječajem", pojasnila je mr.sc. Ana Grgas.

Na 62.020 domaćinstava 676.584 ovce i 81.922 koze

Inače, prema najnovijim podatcima stoka se u Hrvatskoj uzgaja na  62.020 domaćinstava koja su na dan 1. kolovoza ove ogodine posjedovali ukupno 676.584 ovce i 81.922 koze.

Na područjima županija gdje su rasprostranjeni vukovi i ostale zaštićene zvijeri (medvjed i ris) najviše stoke sitnog zuba ima u Zadarskoj županiji - 114.107 ovaca i 15.826 koza. Slijede Ličko-senjska 90.346 ovaca i 3.115 koza. Šibensko-kninska 59.666 ovaca i 9.276 koza, Splitsko-dalmatinska 52.902 ovce i 15.193 koze, Primorsko-goranska 39.859 ovaca i 1.873 koze. Iz spomenutih županija očekuje se najviše zainteresiranih stočara za Podmjeru 4.4.1 i prijava na natječaj koji će uskoro raspisati Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Sve s ciljem stvaranja boljih uvjeta za razvoj stočarstva,  bolje zaštite stoke i spriječavanja šteta od zaštićenih predatora.

"Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje s 85% udjela, a Republika Hrvatska s 15% udjela. Najniža i najviša vrijednost potpore po projektu bit će propisana natječajem, a ne može biti viša od 150.000 eura niti niža od 400 eura.", zaključila je mr.sc. Ana Grgas.