U Njemačkoj traže pašnjake uz gradove jer - kada nema balege, nema ni kukaca ni ptica

Izmet životinja koje borave na ispaši ključan je za raznolikost kukaca. Primjerice, izmet goveda koja nisu tretirana antibioticama, važan je za razvoj i opstanak puno insekata kao što su balegari, muhe i drugi, a dio su hranidbenog lanca. 

Tako leptiri iz balege, blata ili vlažnog pijeska uzimaju vlagu bogatu mineralima koji su im potrebni za preživljavanje, a koje ne mogu dobiti iz nektara. Također, vretenca se hrane manjim insektima koji se razvijaju iz izmeta životinja. 

Ptice nemaju što jesti

Stoga u ekološkoj zakladi NatureLife-International (NLI) upozoravaju da bez prirodnih pašnjaka nije moguće zaustaviti izumiranje vrsta na poljima, šumama, pašnjacima.

"Mnoge ptice koje žive u otvorenim predjelima u blizini polja, livada i pašnjaka, poput ševa, vivaka ili lastavica traže hranu, no ostaju gladne jer više nemaju što jesti – priroda je utihnula u mnogim dijelovima Njemačke", izjavio je predsjednik zaklade, Claus-Peter Hutter. 

Predložili su uzgoj vodenih bivola na području između Stuttgarta i Heilbronna te da se u projekt uključe znanstvenici, poljoprivrednici i stručnjaci za očuvanje prirode. 

Nedostaje politička potpora 

Ističu kako je sve istraženo i opisano, da znanje postoji, ali nedostaje politička potpora takvim projektima. "Za to vrijeme se milijarde EU sredstava, a time i naš porezni novac i dalje ulažu u proizvodnju kukuruza, posebno u sjevernoj i istočnoj Njemačkoj. Monokulture i tvornički uzgoj pumpaju poljoprivredne korporacije", oštar je Hutter. 

Smatra da je potrebno više stajnjaka umjesto gnojnice koja zagađuje tlo i podzemne vode. "EU Zeleni plan i programi bioraznolikosti saveznih i državnih vlada uglavnom su rezultirali samo šarenim brošurama umjesto šarenim krajolicima", ironičan je Hutter koji pritom kritizira, pretjeranu birokraciju kao i to što je potrebno puno vremena da bi određeni projekti bili odobreni. 

Što je potrebno znati za pravilnu manipulaciju stajskim gnojivom?

Ipak, u zakladi vide tračak nade jer pojedini gradonačelnici uz pomoć poljoprivrednika i ekologa pokreću vlastite projekte pašnjaka uz gradove. 

Prema Zakladi, osobito vlažni travnjaci, močvarne livade i močvarna područja također su važna mjesta koja pohranjuju CO2 čime kombiniraju učinkovitu zaštitu klime, zaštitu od poplava i transpiracije s poboljšanjem prirodne raznolikosti.