Da bi se razlagao i da bi gubici hranjivih tvari bili što manji, treba ga njegovati.
Kvaliteta stajnjaka ovisi o kemijskom sastavu, načinu čuvanja, njegovanja i upotrebe. Sastav je vrlo različit, jer svaka vrsta stoke daje različit sastav izmeta, što opet ovisi od vrste hrane i načina probave. Goveđi sadrži više vode, a manje hranjivih sastojaka, pa se svrstava u hladno stajsko gnojivo. Svinjski, kako kaže stručni savjetnik Nenad Vujčić, može biti i topao i hladan, što ovisi o vrsti hrane koja se daje.
"Stajnjak peradi je najjači po svom sastavu, jer sadrži puno više hranjivih sastojaka od prethodno navedenih. I kod iste vrste stoke, sastav je različit, primjerice, mlada stoka bolje iskorištava hranu od starije, pa je njihov siromašniji hranjivim sastojcima", kaže Vujčić i dodaje da tovna grla dobivaju više zrnaste hrane nego rasplodna, pa je njihov stajnjak bogatiji.
Da bi se pravilno razlagao i da bi gubici hranjivih tvari bili što manji, kaže da ga treba njegovati. Osnovni uvjet za pravilno njegovanje je sagrađeno gnojište koje osigurava kvalitetne procese fermentacije i zrenja i istovremeno štiti podzemne vode od zagađenja.
Stajski gnoj je pravo bogatstvo - to napokon svima postaje jasno
Gnojište, pojašnjava stručnjak, treba ispuniti određene uvjete, da je nepropusno za tekućinu (najbolje je da bude izgrađeno od betona), da je ocjedito (ima određen pad dva do pet posto), da ne dopušta vanjski priljev tekućine (grade se pogodni kanali, a podiže se i zid visine oko 0,5 metara), da osočna jama bude potpuno odvojena i nema nikakve veze s gnojištem, da se podigne krov radi zaštite od sunca i suvišnog isparavanja, da se sa strane gnojišta koja je nagnuta postavi slivnik i drugi.
"Kada se stajnjak odvozi s gomile, onda ga ne treba uzimati s cijele površine, već s jednog kraja i po cijeloj dubini. Savjetujemo zemljoradnike da stajsko gnojivo odmah nakon iznošenja na njivu ravnomjerno razbacaju i po mogućnosti odmah zaoru kako bi se izbjegli gubici hraniva", kaže savjetodavac.
Ukoliko niste u mogućnosti po dovoženju na polje obaviti i njegovo zaoravanje potrebno je prekriti ga nepropusnim materijalom, može i slojem zemljišta debljine oko 15 centimetara, koji će spriječiti dalje isparavanje i gubitak hranjivih tvari, savjetuje.
"Skladištenje na zemljištu povlači sa sobom opasnost od zagađenja, kako površinskih tako i podzemnih voda. Ovakav način skladištenja mora biti privremen i on se mora primijeniti za uzgoj usjeva tijekom sljedeće sezone rasta. U ovom slučaju količina stajskog gnoja skladištenog na svakoj njivi mora odgovarati potrebama te njive", kaže stručnjak za stočarstvo i dodaje da nakon unošenja u zemljište stajnjak mora proći određene promjene da bi bio dostupan kao biljno hranivo.
"Unesen pod usjev, recimo, okopavine, povećava prinose i narednih godina. Zbog takvog, produženog njegovog djelovanja, gnojidbu treba obavljati prosječno svake treće godine", kaže Vujčić.
Podsjetimo, također treba znati kada i na kakvom tipu zemljišta treba djelovati s ovim gnojivom jer klimatski uvjeti i tekstura utječu na njegovu brzinu razlaganja. U sušnoj klimi, na teškim zemljištima za jare useve daje se u jesen, a u humidnoj klimi i na lakim u proljeće.
Tagovi
Autor