Stajnjak - najvažnije organsko gnojivo

Stajnjak predstavlja najvažnije organsko gnojivo i ono uglavnom sadrži sve potrebne hranjive elemente koje biljka usvaja iz zemljišta za svoj rast i razvoj. To je gnojivo koje se sastoji od čvrstih, tekućih ekskremenata i prostirke koji vriju u procesu sazrijevanja, a kada se unese u zemljište povećava biološke aktivnosti što utječe na ukupnu plodnost zemljišta, objašnjava stručnjak Nenad Erceg. Unošenjem stajnjaka u zemljište popravljaju se fizičke, kemijske i biološke karakteristike zemljišta. Razgradnjom stajnjaka u zemljištu stvara se humus koji je osnovni parametar plodnosti zemljišta i utječe na zadržavanje vode u zemljištu, na strukturu zemljišta, na vodni, zračni i toplinski režim zemljišta.

U prosjeku stajnjak se sastoji od :

Voda - 75 %
Suha tvar - 25 %
Dušik - 0,5 %
Fosfor - 0,15 %
Kalij - 0,6 %

Možemo reći da je stvarni sastav stajnjaka vrlo različit, a ovisi od niza faktora:

• Vrste i starosti stoke,
• Vrste hranjiva čime se stoka hrani,
• Vrste prostirke,
• Čuvanja stajnjaka na deponiju,
• Cilja uzgoja stoke,
• Stupnja razgradnje.

Stajnjak se po pravilu izvozi na njive u proljeće, ljeto, jesen i zimu. Ako se stajnjak izvozi zimi i rastura se po snijegu ili smrznutoj zemlji u tom slučaju gubici hranjiva su vrlo mali zbog niskih temperatura, ali postoje poteškoće pri zaoravanju. Stajnjak izvezen u proljeće isto tako ima male gubitke hranjivih tvari, ali može izazvati dušičnu depresiju i veće gubitke vlage iz zemljišta.

Količina stajnjaka koju unosimo u zemljište obično iznosi 30 -40 t / ha, a unesena količina ovisi od: klime, kvaliteta stajnjaka, osobina zemljišta i potreba narednih kultura. U slučaju da stajnjak ostane na njivi duže vrijeme nezaoran dolazi do gubitka kvalitete stajnjaka, a te gubitke možemo smanjiti do 50% ako se zaoravanje obavi na vrijeme tj. odmah neposredno nakon rasturanja.

Stajnjak postepeno oslobađa hranjive tvari tako da ima produženo djelovanje te se preporučuje upotreba stajnjaka na istoj parceli svake četvrte godine što se vidi iz njegove iskorištenosti po godinama :

• U prvoj godini iskorištenost stajnjaka je 50 %,
• U drugoj godini iskorištenost stajnjaka je 30 %,
• U trećoj godini iskorištenost stajnjaka je 20 %.