Svinjogojstvo u Vukovarsko-srijemskoj županiji otpisano? Može li opstati i u ostatku Hrvatske?

"Ovakvim načinom rada od prvoga dana i sada kada malo pogledamo kronoogiju, svinjogojstvo u Vukovarsko-srijemskoj županiji je otpisano. Mi se nemamo čemu nadati, osim velikih korporacija i velikih farmi gdje su dvije, tri tisuće krmača s tim da daj Bože da i kod njih ne uđe virus afričke svinjske kuge", kaže Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore i poznati uzgajivač crne slavonske svinje iz Đurića koji je i sam zbog zaraze ostao bez matičnog stada.

Uz četiri uginuća, eutanazirane su mu još 93 svinje. "Izgubio sam ono na čemu sam cijeli život radio", dodao je napominjući da mu je mala utjeha to što je uspio prije prodati nešto rasplodnog materijala, nazimica u Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku i Brodsko-posavsku županiju. Nada se, ako ih ti uzgajivači budu držali godinu dana odnosno u zakonskom okviru dok traju mjere prema kojima oni s utvrđenom ASK ne smiju držati svinje, da bi mogao "povući nazad" opet nazimice tih istih genetskih osobina. 

"Gledajte, nije riječ o tome da je moje nešto vrijednije od drugih jer fajferica je fajferica, ali svaki uzgajivač radi na genetici, netko na dužini, dubini, izgledu svinje. To su sitni detalji, ali prema kojima mi čim pogledamo u boksevima znamo čija je", objašnjava Golubović koji je, kao i ostali svinjogojci ove godine, prvi put u jubilarnih 30 kako se održava, na Bjelovarski sajam, gdje smo razgovarali, stigao bez životinja. 

"Da, prvi put nije bilo svinja na sajmu, mjere su jake i treba ih poštivati, ali samo se nadam da nam ovo neće prijeći u tradiciju da se svake godine okupljamo u Gudovcu bez stoke jer to će biti veliki problem", upozorio je. Kaže i da je Ministarstvo poljoprivrede krenulo plaćati odštete uzgajivačima, primjerice 650 eura po usmrćenom raslodnom grlu.

Pad cijena otkupa svinja sa zaraženog područja?

Međutim, upozorava, taj cjenik je bio do 4. rujna, a povjerenstvo je donijelo nove odluke i nešto će se mijenjati, korigirati po tržišnim cijenama. U kojem će smjeru ići ne znaju, ali strah ih je da će biti na štetu svinjogojaca kao što trenutno ide i otkup svinja sa zaraženog područja. 

"Mesna industrija smanjila je cijenu uzgajivačima za iznos koliko država daje subvencija. To znači da su trenutno na burzi 1,80 euro, 80 eurocenti će platiti Ministarstvo, a otkupljivači sada plaćaju euro, čujem čak i ispod eura. Opet nam dolazi stara ona hrvatska priča da se na tuđoj muci poznaju junaci, da se uvijek netko bogati i da se uvijek nešto prilagođava drugima", ogorčen je ističući da mora biti jasno da je već dugi niz godina uvoznički lobi daleko jači od proizvođačkog. 

"I svi se prilagođavaju njemu dok smo mi proizvođači zatirani. Pa sad i s tom cijenom", kaže navodeći i da je na Bjelovarskom sajmu kao dugogodišnji izlagač trebao primiti priznanje HAPIH-a odnosno Ministarstva poljoprivrede. Međutim, nije po njega sišao s tribina.

Afrička svinjska kuga uzima danak i na tradiciji - ništa od svinjokolje ove godine?

"Ne želim jednostavno sada hvalospjeve skupljati, a moja županija, moji svinjogojci i ne samo moja županija već i šire, su u velikom problemu. Ljudi ne znaju što će sutra", opisuje tešku situaciju navodeći i da je zaraza s juga ove najistočnije županije sve bliža sjeveru odnosno polako "opkoljava" grad Vukovar i okolna sela. 

Ispred Odbora pri HPK, s kolegama iz Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) i Hrvatske udruge proizvođača svinja, predstavio je i mogućnosti revitalizacije ovoga sektora. 

"Taj zadatak je toliko težak koliko resorno ministarstvo i njihovi suradnici ne shvaćaju težinu problema. Mi sutra, nekad, krećemo iz nule, pogotovo oni kojima je uništeno matično stado krmača. Tu je jako dugo vremena potrebno da se vratimo na mjesto gdje smo bili prije eutanazije, virusa", upozorava dalje navodeći da će zajedno predložiti mjere i program prema Ministarstvu, ako ga isti budu prepoznali.

"Pitanje je koliko imaju volju, želju da obnovimo svinogojstvo i je li Hrvatskoj ono potrebno. Ako njima nije potrebno, tada će brzo riješiti, a ako je, bit će uloženo puno muke, truda i s naše i njihove strane da bi došli do kvalitetnog rješenja", zaključio je Golubović. 

Sektor je u slobodnom padu, moramo ga zaustaviti 

Predsjednik SUS-a Damir Jagić, istaknuo je da je sektor debelo u slobodnom padu i "sada samo možemo gledati dolje hoćemo li lupiti u beton ili u travu, ali s velike visine." Krajnji je zaključak, kaže, da je 12 i 5 ako želimo nešto napraviti i početi se restartirati, za staviti sve relevantne čimbenike koji se tiču ove proizvodnje za jedan stol i pokušati se dogovoriti.

"To je jedna utakmica i ako nema suca koji ju vodi, nastaju problemi. Sudac je u ovom slučaju država i resorno ministarstvo i moramo igrati po nekim pravilima. Kad bude to napravljeno, vjerujte da će naše svinjogojstvo ići uzlaznom putanjom", rekao je dodajući da je u posljednje tri godine, od Covida pa ruske agresije na Ukrajinu, Ministarstvo puno pomoglo mjerama, učinit će to i sada s ASK-a. Da nije, smatra, propalo bi dodatnih 30 posto uzgajivača. 

"Ono što je ostalo je na stabilnim nogama, najžilavije i trebamo učiniti sve da se ta proizvodnja proba proširiti u sljedećih 10 godina. Nije uništeno u godinu dana jer dugi niz godina se uništava ovaj sektor, pa ga nećemo ni podići za jednu godinu. Treba povući ručnu i polako uz tu nizbrdicu, zaustaviti pad", naglasio je.

Slaže se da se biosigurnosne mjere moju poštivati, podići na višu razinu i da je to učinio svaki ozbiljni proizvođač, ali da je rekategorizaciju teško očekivati od starijih ljudi koji su navikli u dvorištu držati jednu ili dvije svinje. 

"Što sad s tim napraviti? Ne možemo to očekivati od tih ljudi. Grubo će zvučati, ali tu će priroda odlučiti", zaključio je. 

Traže poseban zakon za obnovu svinjogojstva 

Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac otkrio je da su kao mjere za revitalizaciju sektora predložili donošenje posebnog zakona za obnovu hrvatskog svinjogojstva jer jedini s tim nabrzinu možemo proizvesti neke rezultate.

Zakon, kaže, obrađuje pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta za svinjogojce koji ga moraju dobiti prema uvjetnom broju životinja te pitanje investicija, znači kredita i investicijskog povrata za poljoprivredne proizvođače koji bi imali pravo s obzirom na uzgrađene kapacitete i ovisno o veličini svog gospodarstva, povrat od 40 do 80 posto.

Predlažu i set označavanja proizvoda mesa svinja kako bi građani bili sigurni što u Hrvatskoj jedu. Zadnji prijedlog je vezan uz strateške robne zalihe da se njima osigura prehrambena sigurnost građana i na posredan način održi domaće svinjogojstvo.

Kako je pojasnio, državno poljoprivredno zemljište, ako postoji, država bi ga proizvođaču morala dodijeliti onoliko koji on mora imati zbog nitratne direktive. "Drugi način je osiguravanje kredita putem HBOR-a kojim bi kupili privatno zemljište", zaključio je Kuterovac.

Na stanje u sektoru zbog zaraze, osvrnula se i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ističući da su svjesni da uzgajivačima nije lako, ali da alternative strogim mjerama nema.

"Suzbijamo bolest. Nakon pet godina obrane imamo epidemiju, ali moramo prijeći iz epidemije u drugu fazu bolesti, kao i druge države članice EU", navela je uz napomenu da smatra da se pravovremeno reagiralo na pojavu bolesti.

"Vidimo po smjeru kretanja bolesti da veterinari nisu pogriješili. Veterinarski sustav je reagirao promptno", kaže ministrica.