Slavonski pašnjaci - zaboravljena blaga, u sela se vraća utvaj

Slavonski pašnjaci - zaboravljena blaga, projekt je kojeg provodi Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka čiji je cilj očuvati i obnoviti pašnjake te ukazati na njihovu izuzetnu vrijednost, kako biološku, tako i socio-ekonomsku, unaprijediti ih i očuvati za buduće generacije.

Društvo je, pojašnjava Marina Grgić, 2019. godine provelo pripremnu fazu projekta. Obavljeno je kartiranje i istraživanje stanja pašnjaka na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, a početkom ožujka ove godine potpisali su i drugu fazu u kojoj se priključila i općina Koška kao partner.

"Proveli smo radove uklanjanja različitog otpada na pašnjaku te smo nakon toga uklonili gustu šikaru kojom je obrastao. Na ovaj način smo otvorili stanište te ga učinili dostupnim za ispašu. Sljedeći korak je u suradnji s Općinom Koška osigurati ispašu domaćih životinja na njemu kako pašnjak ponovno ne bi zarastao u šikaru, a interesa za to među lokalnim stanovništvom svakako ima“, pojašnjavaju iz Hrvatskog društva.

Nekada su životinja uživale na slobodi po cijeli dan

Nekoć je, podsjećaju, svako selo u Slavoniji imalo svoj ˝utvaj˝ odnosno pašnjak na kojem su boravile domaće životinje iz čitavog sela. Preko dana su tamo bile na paši i uživale, a kada bi počela padati noć vraćale bi se u svoje štale na spavanje i svaka od njih je znala gdje točno treba ići. Bio je to neobičan prizor, mnoštvo svinja, krava, koza, konja, gusaka i drugih domaćih životinja u predvečer vraća se s pašnjaka u svoje štale. Prizor je to koji pamte samo starije generacije i s nostalgijom ga se prisjećaju.

Imamo 400.000 hektara nekorištenog zemljišta koje brzo možemo staviti u funkciju?

Ovakva vrijedna staništa ne bi mogla opstati bez čovjeka koji je krčio šume i otvorio područja, stoga su pašnjaci ogledni primjer suživota čovjeka i prirode.

Pašnjaci propadaju, a životinje zarobljene u štalama

"Danas s razvojem civilizacije i napretkom tehnologije uzgajanje domaćih životinja se s pašnjaka preselilo u staje. Sve više ljudi se okreće držanju životinja u štalama umjesto na pašnjacima te se oni više ne održavaju. Procesom sukcesije oni postepeno zarastaju i prelaze u šikare, a zatim u šume te nestaju sve one vrste koje su naseljavale pašnjake. Veliki problem današnjice su invazivne vrste kojima pogoduju otvorena područja koja se na održavaju pa one upravo na pašnjacima šire nekontroliranom brzinom", upozoravaju. 

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode nakon provedbe druge faze projekta planira i dalje nastaviti s revitalizacijom pašnjaka u ove dvije županije.

"Tijekom provedbe prve faze projekta shvatili smo da na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije postoji veliki potencijal za korištenje pašnjaka u svrhu ispaše i uzgoja domaćih životinja. U ovim nesigurnim vremenima počinjemo shvaćati kolika je važnost uzgoja domaće hrane i da je krajnje vrijeme da počnemo ulagati u razvoj naše poljoprivrede, umjesto da se oslanjamo na uvoz hrane.

A upravo uzgoj domaćih životinja na otvorenom, odnosno pašarenje ima veliki potencijal za razvoj te nudi vrlo kvalitetan izvor hrane, a uz to pomaže očuvanju biološke raznolikosti. Pozivamo stoga i druge jedinice lokalne samouprave da nam se priključe o obnovi naših pašnjaka", pozivaju.