Razmnožavanje ovaca

Pojava prvog spolnog nagona u ovaca ovisi od više čimbenika, pri čemu treba svakako izdvojiti pasminski sastav. Ranozrele pasmine ovaca spolno dozrijevaju u dobi od 6 do 7 mjeseci, a kasnozrele s 10 do 12 mjeseci. Ipak, s prvim pripustom treba pričekati dok ovce ne steknu dobru tjelesnu razvijenost, a to je otprilike kada ženska janjad postigne oko 65 posto konačne tjelesne
mase. Mladi ovnići postaju spolno zreli u dobi nakon 6 mjeseci. No, kod muških životinja treba pričekati sa cjelovitim završetkom tjelesnog razvoja, pa se rasplodni ovnovi ranozrelih pasmina pripuštaju nakon godine dana, a svi ostali nakon 18 mjeseci.

Prirodni pripust

Većinu pasmina ovaca, uključujući i našu pramenku, odlikuje sezonski ritam reprodukcije. One se obično mrču potkraj ljeta i tijekom jeseni, a janje u proljetnim mjesecima kada ima paše.

Mrkanje traje od 24 do 70 sati ili prosječno 35 sati, pri čemu ovce mogu biti uznemirene, blejati, skakati na druge životinje i slabije jesti. Navedeni znakovi su dobro vidljivi kod primitivnijih pasmina, a slabo kod plemeniplemenitih i ranozrelih pasmina. Stoga se u načelu znakovi mrkanja kod ovaca otkrivaju uz pomoć ovnova probača. U tu svrhu se na svakih 100 ovaca dodjeljuju 2 - 3 ovna probača. To su u pravilu mladi ovnovi u dobi od 2 do 4 godine, koji imaju dobro izraženu spolnu potenciju. Otkrivanje ovaca u estrusu obavlja se najčešće dvaput dnevno, i to rano ujutro i predvečer. Ovce koje su u fazi mrkanja, mirno stoje i podnose skok ovna, a one što se ne mrču bježe i ne dopuštaju zaskakivanje ovna. Pri prirodnom pripustu jedan ovan tijekom dana može oploditi do četiri ovce. No, treba naglasiti da se najbolji rezultati pri prirodnom parenju postižu kada ovan ima dva skoka dnevno s međusobnim razmakom od 8 sati. Stoga tijekom pripusne sezone jednog ovna treba osigurati za oplodnju do 25 ovaca.

Umjetno osjemenjivanje

Danas se za oplodnju ovaca sve više koristi umjetno osjemenjivanje. Naime, tom metodom se značajno povećava produktivnost ovaca, jer se za osjemenjivanje koriste kvalitetni ovnovi, čije su osobine provjerene progenim testiranjem. Osim toga, umjetnim osjemenjivanjem se sprječava prijenos zaraznih bolesti, povećava postotak koncipiranih životinja, smanjuju troškovi i vodi točna evidencija o podrijetlu janjenja i datumu oplodnje. U slučaju pronalaženja bilo kakvih promjena na spolnim organima koji ukazuju na bolesno stanje, životinja se ne osjemenjuje, već liječi.

U slučaju da se ovca mrka 24 sata nakon pripusta, tada je još jednom treba pripustiti ili osjemeniti. Bez obzira na ovu činjenicu, neki uzgajivači ovce pripuštaju dvokratno u razmaku od 12 sati. Ako ovca nije uspješno pripuštena ili osjemenjena, onda se ponovni estrus može javiti za 17 dana s varijacijama od 15 do 18 dana. Stoga se kontrola eventualnog ponovnog tjeranja ovaca provodi puštanjem ovnova probača 15. dan nakon pripusta ili osjemenjivanja.

Ovce kod kojih se utvrdi da nisu gravidne tri mjeseca nakon oplodnje, a ginekološkim pregledom se ustanovi da nemaju patoloških promjena na spolnim organima, oplođuju se pri sljedećem mrkanju. Ako i nakon toga ostanu neoplođene, isključuju se iz daljeg držanja u priplodu i ekonomski iskorištavaju. Tehnologija suvremene proizvodnje ovčjeg mesa traži organizaciju kontinuirane proizvodnje janjadi, odnosno janjenje ovaca svakih osam mjeseci ili triput u dvije godine. To se danas postiže hormonalnom sinkronizacijom mrkanja u ovaca, kako bi se izazvalo istodobno mrkanje cijelog stada. Sinhronizacija estrusa može se obaviti i injekcijski. Ako je pripust ili umjetno osjemenjivanje bilo uspješno, ovca će koncipirati i nakon 150 (145 - 155) dana graviditeta ojanjiti jedno ili više janjadi, što ovisi o pasmini,dobi i kondiciji ovaca.

Autor: Dr. sc. Željko Pavičić