Razlika između otkupne i spot cijene: Zašto uvozno mlijeko na polici košta manje od sirovog?

Tržište mlijeka i mliječnih proizvoda jedno je od najosjetljivijih područja poljoprivrednog sektora u Europskoj uniji. Ono povezuje proizvodnju stočne hrane, uzgoj mliječnih grla i primarnu proizvodnju na farmama, otkup sirovine, prehrambenu industriju, trgovinu te krajnje potrošače. Ovaj sektor zauzima značajan udio u vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje u Uniji.

Cijena mlijeka ne određuje se uvijek na isti način, nego ovisi o različitim tržišnim mehanizmima.

"Mliječnim paketom” iz 2012. uveden je niz instrumenata za poboljšanje lanca opskrbe u ovom sektoru te povećanje njegove otpornosti nakon ukidanja sustava mliječnih kvota 2015. godine.

Pisani ugovori između proizvođača i prerađivača

Države članice Europske unije mogu propisati obvezu sklapanja pisanih ugovora između poljoprivrednika i otkupljivača te obvezati otkupljivače da ponude ugovore s minimalnim trajanjem. Takvi ugovori sklapaju se prije isporuke i trebaju sadržavati ključne elemente poput cijene i količine. Ugovorne strane slobodno pregovaraju o uvjetima, a poljoprivrednici imaju pravo odbiti ponuđeno minimalno trajanje ugovora.

Osim toga, proizvođači se mogu udruživati u organizacije koje im omogućuju zajedničko pregovaranje o uvjetima ugovora, uključujući i cijenu sirovog mlijeka, uz ograničenja koja osiguravaju očuvanje tržišnog natjecanja.

Otkupna i spot cijena

Otkupna cijena je iznos koji mljekara plaća proizvođačima za isporučenu sirovinu. Spot cijena predstavlja tržišnu vrijednost po kojoj se ta sirovina može kupiti ili prodati u određenom trenutku te se formira prema ponudi i potražnji.

Na početku godine spot cijene bile su iznimno niske, što se odrazilo i na one u maloprodaji. Dulje razdoblje niskih cijena na spot tržištu postupno utječe i na otkupne koje se formiraju za primarne proizvođače. Pad spot cijena (zelena linija), koji je započeo u drugoj polovici prošle godine, doveo je do smanjenja otkupnih u Europskoj uniji (plava linija).

Nepoštene trgovačke prakse

U posljednje vrijeme dodatnu pozornost privlači pojava da se u hrvatskim trgovačkim lancima može pronaći trajno mlijeko iz uvoza po maloprodajnim cijenama koje su vrlo niske u odnosu na one koje hrvatski proizvođači dobivaju za sirov proizvod. Takva situacija otvara pitanje odnosa između slobodnog tržišta, konkurencije i mogućeg narušavanja položaja domaćih proizvođača.

Lipanjski medijski napisi ističu pojavu trajnih mliječnih proizvoda po cijeni od oko 0,45 €/l, nerijetko uvezenih. S druge strane, domaći proizvođači za kilogram sirovine u protekloj godini prosječno primaju 0,48 €.

Evo što se događa s cijenama mlijeka i mliječnim proizvodima: TISUP objavio procjene

Na prvi pogled, nelogično je da finalni artikl na polici stoji manje nego osnovni sastojak plaćen farmerima, što potiče sumnje na "dampinško ponašanje" prema ovdašnjoj industriji. Ključno je pitanje prodaje li se ta roba ispod "normalne vrijednosti" te radi li se o namjernom postupanju koje nanosi štetu lokalnim gospodarstvenicima.

Niske cijene spot mlijeka mogle su omogućiti prodaju artikala u trgovinama uz cijene iznad samih troškova prerade. Pritom je nužno zbrojiti tekuće tržišne kotacije, obradu i minimalnu trgovačku maržu. Prodaja na razini ili ispod tih parametara otvara pitanje namjernog narušavanja natjecanja i svjesnog urušavanja proizvodnje u drugoj državi članici.

Za utvrđivanje takve namjere potrebno je analizirati cijeli lanac vrijednosti: sirovinu, logistiku te troškove prodaje. Kako tržište Europske unije funkcionira kao otvoreni prostor za sve države članice, vrlo je teško ovo dokazati kao stvarnu namjeru narušavanja tržišne utakmice, a osobiti kada je riječ o mlijeku iz druge države koja je članica EU.

Zbog toga se niska cijena uvoznog ne može automatski proglasiti dampingom. Potrebno je analizirati cijeli lanac vrijednosti: od cijene sirovog mlijeka, troškova prerade, logistike, troškova prodaje i konačne prodajne cijene. Ne bi bilo od zgorega provjeriti ovakvu situaciju kako bi se otklonile ili potvrdile špekulacije koje se pojavljuju nakon svake pojave mlijeka sa sniženim cijena u trgovinama

Veća ovisnost o uvozu

Iako uvoz nije sam po sebi negativan, vrlo niske cijene mogu stvarati pritisak na domaće proizvođače. Proizvođači imaju ograničene mogućnosti smanjivanja troškova jer ovise o: cijeni hrane za životinje, energiji, troškovima liječenja, radnoj snazi, ulaganjima u proizvodnju. Ako tržišna cijena dugo ostaje vrlo niska, proizvođači mogu izgubiti motivaciju za proizvodnju, što dugoročno može dovesti do smanjenja domaće proizvodnje i veće ovisnosti o uvozu. U prvoj polovici godine povećana je domaća proizvodnja mlijeka za 5% i stoga je važno reagirati i koliko je moguće anulirati utjecaj niskih spot na otkupnu cijenu domaćeg proizvoda.