Otkupna cijena je iznos koji mljekara plaća proizvođačima za isporučenu sirovinu. Spot cijena predstavlja tržišnu vrijednost po kojoj se ta sirovina može kupiti ili prodati u određenom trenutku te se formira prema ponudi i potražnji.
Tržište mlijeka i mliječnih proizvoda jedno je od najosjetljivijih područja poljoprivrednog sektora u Europskoj uniji. Ono povezuje proizvodnju stočne hrane, uzgoj mliječnih grla i primarnu proizvodnju na farmama, otkup sirovine, prehrambenu industriju, trgovinu te krajnje potrošače. Ovaj sektor zauzima značajan udio u vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje u Uniji.
Cijena mlijeka ne određuje se uvijek na isti način, nego ovisi o različitim tržišnim mehanizmima.
"Mliječnim paketom” iz 2012. uveden je niz instrumenata za poboljšanje lanca opskrbe u ovom sektoru te povećanje njegove otpornosti nakon ukidanja sustava mliječnih kvota 2015. godine.
Države članice Europske unije mogu propisati obvezu sklapanja pisanih ugovora između poljoprivrednika i otkupljivača te obvezati otkupljivače da ponude ugovore s minimalnim trajanjem. Takvi ugovori sklapaju se prije isporuke i trebaju sadržavati ključne elemente poput cijene i količine. Ugovorne strane slobodno pregovaraju o uvjetima, a poljoprivrednici imaju pravo odbiti ponuđeno minimalno trajanje ugovora.
Osim toga, proizvođači se mogu udruživati u organizacije koje im omogućuju zajedničko pregovaranje o uvjetima ugovora, uključujući i cijenu sirovog mlijeka, uz ograničenja koja osiguravaju očuvanje tržišnog natjecanja.
Otkupna cijena je iznos koji mljekara plaća proizvođačima za isporučenu sirovinu. Spot cijena predstavlja tržišnu vrijednost po kojoj se ta sirovina može kupiti ili prodati u određenom trenutku te se formira prema ponudi i potražnji.
Otkupna se razlikuje od spot cijene jer se određuje unaprijed, na temelju ugovorenih uvjeta između proizvođača i mljekare. Primjerice, ako je ugovorena cijena 0,50 €/kg, promjene tržišne spot cijene nemaju utjecaj na iznos koji proizvođač prima, bilo da ona padne na 0,35 €/kg ili poraste na 0,55 €/kg. U prvom slučaju proizvođač ima sigurnost prihoda, dok u drugom ne može iskoristiti potencijalno višu tržišnu vrijednost. Posebno su važne razlike između spot cijene mlijeka i otkupne (ugovorne), jer one utječu na položaj proizvođača, mljekara i trgovaca.
Za razumijevanje funkcioniranja spot tržišta korisno je pogledati stvarne tržišne podatke. Jedna od poznatijih baza za praćenje cijena u Europi je talijanska platforma CLAL, koja prati cijene sirovine, mliječnih proizvoda i tržišne pokazatelje. CLAL prikazuje spot cijene sirovog mlijeka kao tržišne vrijednosti izražene u eurima po 100 kilograma.
Proizvodnja u Italiji ne zadovoljava u potpunosti potražnju, pa se prerađivači u znatnoj mjeri oslanjaju na uvoz. Spot tržište pritom djeluje kao dinamičan pokazatelj koji se mijenja s trgovinskim tokovima, omogućujući uvid u moguće viškove ili nestašice u stvarnom vremenu.
Na početku godine spot cijene bile su iznimno niske, što se odrazilo i na one u maloprodaji. Dulje razdoblje niskih cijena na spot tržištu postupno utječe i na otkupne koje se formiraju za primarne proizvođače. Pad spot cijena (zelena linija), koji je započeo u drugoj polovici prošle godine, doveo je do smanjenja otkupnih u Europskoj uniji (plava linija).
U posljednje vrijeme dodatnu pozornost privlači pojava da se u hrvatskim trgovačkim lancima može pronaći trajno mlijeko iz uvoza po maloprodajnim cijenama koje su vrlo niske u odnosu na one koje hrvatski proizvođači dobivaju za sirov proizvod. Takva situacija otvara pitanje odnosa između slobodnog tržišta, konkurencije i mogućeg narušavanja položaja domaćih proizvođača.
Lipanjski medijski napisi ističu pojavu trajnih mliječnih proizvoda po cijeni od oko 0,45 €/l, nerijetko uvezenih. S druge strane, domaći proizvođači za kilogram sirovine u protekloj godini prosječno primaju 0,48 €.
Evo što se događa s cijenama mlijeka i mliječnim proizvodima: TISUP objavio procjene
Na prvi pogled, nelogično je da finalni artikl na polici stoji manje nego osnovni sastojak plaćen farmerima, što potiče sumnje na "dampinško ponašanje" prema ovdašnjoj industriji. Ključno je pitanje prodaje li se ta roba ispod "normalne vrijednosti" te radi li se o namjernom postupanju koje nanosi štetu lokalnim gospodarstvenicima.
Niske cijene spot mlijeka mogle su omogućiti prodaju artikala u trgovinama uz cijene iznad samih troškova prerade. Pritom je nužno zbrojiti tekuće tržišne kotacije, obradu i minimalnu trgovačku maržu. Prodaja na razini ili ispod tih parametara otvara pitanje namjernog narušavanja natjecanja i svjesnog urušavanja proizvodnje u drugoj državi članici.
Za utvrđivanje takve namjere potrebno je analizirati cijeli lanac vrijednosti: sirovinu, logistiku te troškove prodaje. Kako tržište Europske unije funkcionira kao otvoreni prostor za sve države članice, vrlo je teško ovo dokazati kao stvarnu namjeru narušavanja tržišne utakmice, a osobiti kada je riječ o mlijeku iz druge države koja je članica EU.
Zbog toga se niska cijena uvoznog ne može automatski proglasiti dampingom. Potrebno je analizirati cijeli lanac vrijednosti: od cijene sirovog mlijeka, troškova prerade, logistike, troškova prodaje i konačne prodajne cijene. Ne bi bilo od zgorega provjeriti ovakvu situaciju kako bi se otklonile ili potvrdile špekulacije koje se pojavljuju nakon svake pojave mlijeka sa sniženim cijena u trgovinama
Iako uvoz nije sam po sebi negativan, vrlo niske cijene mogu stvarati pritisak na domaće proizvođače. Proizvođači imaju ograničene mogućnosti smanjivanja troškova jer ovise o: cijeni hrane za životinje, energiji, troškovima liječenja, radnoj snazi, ulaganjima u proizvodnju. Ako tržišna cijena dugo ostaje vrlo niska, proizvođači mogu izgubiti motivaciju za proizvodnju, što dugoročno može dovesti do smanjenja domaće proizvodnje i veće ovisnosti o uvozu. U prvoj polovici godine povećana je domaća proizvodnja mlijeka za 5% i stoga je važno reagirati i koliko je moguće anulirati utjecaj niskih spot na otkupnu cijenu domaćeg proizvoda.
Tekst realiziran u sklopu serijala Agronews - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tagovi
Autor
Afrička svinjska kuga nastavlja se širiti, novi slučajevi u dvije općine
Novi slučajevi afričke svinjske kuge u dvije županije
Jesu li eutanazirane svinje bile provjerene? Vlasnik tvrdi da jesu, ministar uzvraća
Povijesni korak za svinjogojstvo: Hrvatska dobila sektorsku organizaciju
Vlajčić: I dalje se grubo krše propisi, pojačavamo mjere protiv afričke svinjske kuge
Povijesni korak za svinjogojstvo: Hrvatska dobila sektorsku organizaciju
Vlajčić: Nećemo tolerirati krijumčarenje mesa iz Srbije koje ugrožava hrvatsko svinjogojstvo
Vlajčić: Proizvođačima ovčjeg i kozjeg mlijeka nadoknadit će se gubici
Vlajčić: Nećemo tolerirati krijumčarenje mesa iz Srbije koje ugrožava hrvatsko svinjogojstvo
Što god pomaže: Spašavaju krave od toplinskog stresa uz pomoć snježnog topa
Robot im uštedi 650 sati rada godišnje: Novinari posjetili najmodernije stočarske farme u Bretanji
Bruceloza potvrđena na 39 imanja, u susjedstvu eutanazirano 130 zaraženih životinja
Damir Senjan
prije 5 dana
Željka Ali sav na svim poljima, Slavonija iza kuče sjediš i razmišljaš kako do klipa, inače ovdje kod mene OSSK uvjek dobar, tu mi je i 16.7 udari Više [+]
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
mali što su > naši > zakoni ? Zakon o nasljeđivanju PROIZVEDEN JE u Beogradu 1965 , a PLAGITRAN U Zagrebu 2003 ! OVO smeće OMOGUĆAVA Površinsko UNIŠTENJE OPG , NASLJEĐIVANJE u obliku SUVLASNIŠTVA i što je bitno POKRETANJE OSTAVINSKOG postupka u SRPSKOJ provinciji zvanoj RH , nije obvezujuće ! SA DRUGE strane u ZAPADNIM državama EU imaju DRUGAČIJI MODEL , pa ZATO IMAJU VIŠKA SVEGA ! ZAKON o poljoprivrednom zemljištu PROIZVEDEN je u ZAGREBU 1991 ! Od 2001 NAMEĆU NE OBVEZUJUĆE raspolaganje sa DRŽAVNOM zemljom , KOJEGA KRŠE NA ŠTETU OPG , pa tako 2001 - 2026 u preko 212 LOKALNIH FARMI LIOJENČINA zvane LOKALNE vlasti NIJE RASPISAN NI 1 NATJEČAJ U KORIST OPG ! PONIŽAVAJU nas sa POTVRDAMA za obradu na 1 godinu ! Gospodin Dragan ZAPOSLENIK u nekoj državnoj AGENCIJI , VJEROVATNO nije vidio PROIZVODNJU mlijeka POČEVŠI OD SLOVENIJE , pa ne razumije ni proizvodnju u PROVINCIJI Austrije zvanoj RH i u gospodarstvima RAZVIJENIM od PROMAŠENE naredbe CARICE Terezije 1756 ! BITNO je da imamo STABILAN broj VOLOVA i KRAVA u takozvanom > hrvatskom > saboru - 161 ! MUZU porezne OBVEZNIKE putem PREVELIKIH PLAĆA I POLITIČKIH PENZIJA ! Ministarstvo poljoprivrede , sa NE SPOSOBNIM ministrom , tajnicima tipa Majdak , ZNAČE NASTAVAK UNIŠTENJA poljoprivrede u AUSTRIJSKOJ i SRPSKOJ PROVINCIJI zvanoj RH !
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Kada bi naš zakon strogo definirao što je mlijeko,a što mliječna zamjenica ne bi bilo tako jeftinog mlijeka.Možda onda potrošač ne bi kupovao tu jeftinu zamjenicu razmučenu sa vodom ?Kada bi naše zakone o upotrebi smrznutog mesa izjednačili sa Njemačkim koji definira rok za smrznuto meso 6mj,a naš zakon 1 god,te takav odnos otvara uvoznicima širom otvorena vrata za extra profit.Zato imamo cijene svinja od 1,2€ koje uništavaju domaće svinjogojstvo.Kod pšenice ,recimo, mi imamo različite parametre u klasama nego Italija,te nas osim po cijenama i preko kodeksa legalno pljačkaju.Uglavnom ima puno stvari koje bi naša država mogla urediti u korist poljoprivrednika,ali očito da ih zaboli za seljake.
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Pa ima nešto u tekstu da si potpisao na 0,50 a otkupljić te dere kako hoće, pa sada trenutno ga dere po 0,46. Ali kako vrijeme ide dalje deru te po cijena samo fali da ti i gaće cjenovno skinu, a kad dođeš u trgovinu po koji dio za traktor trebaš prodat kuću i imanje za koji dihtung, a što da ti odere guma, što tada prodati po mizarnim otkupnim cijenama koje i dalje padaju a na burzama rastu. Pšenica na burzi 208 a oni stavili otkupnu cijenu 158, još na jednoj stranici sada umetnuli ako hočeš vidjeti burzovnu cijenu, PLATI, malo morgen ima još gdje se vide burzovne cijene.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Ono što je zanimljivo za HR poljoprivredu i proizvodnju hrane...što manje proizvodimo to je hrana jeftinija...a stručnjaci stalno govore o samodostatnosti...sto bih se dogodilo da proizvodimo recimo mlijela 50 % više...vjerojatno bi cijena bila takva da bih ljudi prosvjedovali proljevali mlijeko u grabe i hranili svinje...to smo već imali.
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Upravo to ništa nije skupo samo je domače mljeko skupo,prase,janje,june,pšenica i sve što je domače to je skupo a kava u birtiji nije skupa,šnicla u restoranu nije skupa,al mi smo nekonkurentni neznamo raditi treba još jeftinije,evo vam rajo jedite za đaba pšenica 150e baš me zanima kolko če vekna kruha,i kifla biti najesen! Evo vam svinje 1,2e/kg jel vam i to skupo đaba treba dat sve! Pošto su trešnje sad niko ih neče ja bi trešanja za uskrs i skupo sedam evra biče i 70e/kg u sezoni kad uništite domaču proizvodnju! Polako ide se prema tome pa če se vidjet dal treba hrvatske pšenice,kukuruza,mljeka, svinja ni dugo bit neče!
I l
prije 1 mjesec
kak se za sminku i nokte pedikure plasticne operacije ,aute skupa apartmane ,vikendice ,putovanja vidim neki da da ljudima kose i vrtove nepalci ,ici na koncerte utakmice to nista nije skupo ali poljp,,proizvodi i mso moraju bit sto jeftiniji ispod zarade
Marta Radić
prije 1 mjesec
Odličan tekst...potrošaći većina nih kupuje što jeftinije , bez razlike čije je i odakle...uvjerila sam se da su police s mlijekom od 0.45 eura po litri ispraznile se vrlo brzo , a one blizu ili više euro po litri stoje. To nam govori da tržište radi svoje , te u RH ..nikad više mlijeka i mlječnih proizvoda , te nikad jeftinije...iako se domaća proizvodnja gasi . Mozemo još milijardi i milijardi eura uložiti u spas mlječnog sektora u RH..ako ono nije konkuretno s cijenom..sve pada u vodu. Unazad 30 g..u taj sektor ulupali smo milione....a nikad manja proizvodnja i dalje radimo isto , bez korjenitih promjena..novac odlazi uzalud.