Proljetna paša goveda

Potaknut naglim uginućem nekoliko goveda na području Sisačko-moslavačke županije, prvi put istjeranim na mladu mokru pašu, dajem kratak osvrt i preporuke uz problematiku proljetne ispaše i nadama buraga. Temeljno pitanje, osobito za stočare početnike je: kada početi s pašom? Zlatno pravilo kaže: „Krava na pašnjaku neka čeka travu, a ne da trava čeka kravu.“ Već krajem zime treba na pašnjak postaviti električnu ogradu, osposobiti pojilište, razmjestiti solnike i hranilice. Kad se ukaže prva prilika za izgon stoke na pašu, ne bi trebalo biti većih problema.

Prvih dana stoku treba pustiti na što veću površinu pašnjaka kako bi se goveda nižeg hijerahijskog ranga mogla uspješno skloniti pred životinjama višeg statusa. Preporuča se da prvih dana privikavanja na pašnjak i ogradu u stadu nema jako plahih životinja. Također se treba držati pravila postupnog privikavanja na pašu. Prvi dan paša neka traje sat vremena, drugi dan sat duže. Čitavo vrijeme privikavanja na pašu, goveda treba dohranjivati sijenom i/ili silažom. Priprema životinja odnosno njihove mikroflore buraga za pašu, traje 7 do 10 dana.

Ispaša goveda u rano proljeće ili početkom jeseni na bujnim, vlažnim i bjelančevinama bogatim pašnjacima može dovesti do nadama buraga. Nadam buraga se češće javlja na mladim travnjacima, osobito onima koji u sebi sadrže leguminoze poput lucerne i djetelina. Napajanje stoke prije i poslije mlade paše pojačava pojavu nadama. Akutni nadam se razvija 1 do 2 sata nakon uzimanja zelene krme. Ako se životinji ne pomogne sondiranjem i davanjem preparata koji razbijaju pjenu, do uginuća obično dolazi nakon 4 do 8 sati.

Prošireni burag vrši pritisak na ošit i jednjak pa su disanje i protok krvi otežani. Može se pojaviti i atonija buraga. Mlađe životinje i životinje koje pohlepno jedu sklonije su nadamu. Akutni nadam buraga nastaje zbog pjenušavog vrenja u buragu prilikom čega se stvaraju velike količine stabilne viskozne pjene koja ne dopušta oslobađanje plinova iz probavnog sustava.

Nadam nastupa vrlo brzo. Životinja je nemirna, volumen trbuha se povećava, trbušna stjenka je tvrda i napeta, prestaje rad buraga i podrigivanje. Disanje je sve teže, životinja pjeni na usta. Kako vrijeme odmiče, govedo postaje apatično, obično mirno stoji raširenih prednjih nogu, a mišići mu podrhtavaju. Na koncu se životinja guši, gubi svijest, ruši se i ugiba u grčevima.

Ovisno o vrsti nadama (pjenušavi ili slobodnim plinom) poduzima se terapija. Za početak je to sondiranje. Ako sondiranje ne daje rezultate, životinji se daju sredstva koja razbijaju površinsku napetost sadržaja buraga i razaraju pijenu. Obično se na gospodarstvu poseže za dostupnim priručnim sredstvima poput jestivog ulja, posebno maslinovog (1-2dcl), 50-60 postotnog etilnog alkohola (3-4 dcl, svinjske masti (200-300 g, ribljeg ulja ( 2,5-3 dcl), mlijeka (1 l), terpentinskog i lanenog ulja (1 dcl). Korisno je na gospodarstvu imati veterinarske preparate protiv nadama. Ako je život grla ugrožen, vrši se troakiranje, ruminotomija ili se životinja šalje na klanje.

Pridržavajući se postupnog privikavanja goveda na mladu pašu uz dodavanje sijena i/ili silaže, izbjeći ćete glavninu problema vezanih uz nadimanje buraga.

Autor: Ivan Jukić, dipl. ing. agr.

Foto: FreeFoto