Projekti tvrtke Likomed veterina značajni za seoski turizam

Iako utemeljena tek prije nekoliko godina, privatna tvrtka Likomed Vetrina sa sjedištem u Brnazama kod Grada Sinja, u čijem sastavu djeluje veterinarska ljekarna, higijeničarska služba i služba za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, zbrinjavanje otpada životinjskog podrijetla, suzbijanje neugodnih mirisa, svakodnevno postiže sve bolje uspjehe, čak odlične rezultate predstavljajući značajan kotač u kompletnom sinjskome gospodarstvu. Neki ističu kako su ti projekti značajni i za očuvanje okoliša Cetinskog kraja i Zagore, a time i stvaranje ljepšeg ugođaja za boravak u prirodi - za sve njezine ljubitelje, dakako i turiste. Mnogi ističu kako su programi navedene tvrtke također hvale vrijedni i za razvoj seoskog turizma na širem području dalmatinskog zaobalja?

Projekti tvrtke Likomed Veterina zanimljivi i za razvoj seoskog turizma u Zagori

"Tvrtka je počela tek s dvoje zaposlenih, a sada ih je desetak u stalnom radnom odnosu. Kako Likomed Veterina stalno raste, unatoč dugotrajnoj teškoj krizi, ovdje će uskoro biti još više veterinarsko-sanitarnih stručnjaka, naravno, kad zapušu jači gospodarski vjetrovi u Hrvatskoj. Inače, Likomed Veterina je jedina takva tvrtka na području Cetinskog kraja i Zagore, koja radi na prostoru gradova Sinja, Trilja i Vrlike te općina Dicmo, Hrvace i Otok, te još u nekim jedinicama lokalne uprave Dalmacije", ističe direktorica i vlasnica Likomed Veterine mr. Vesna Boban, dr. vet. med. dodajući kako djelatnici njezine tvrtke baš ovih dana vrše larvicidnu dezinsekciju u naseljima Cetinskeog kraja, primjerice na području Općine Otok Dalmatinski.

Magistrirala je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu na temu "Primjena sustava HACCP u dezinfekciji, dezinsekciji i deratizaciji pršutana", tada prva, vjerojatno i jedina, ne samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Zagori. Dodaje kako njena tvrtka spada u malo poduzetništvo, no sve govori kako ima značajno mjesto u zaštiti zdravlja ljudi i životinja, a koja je u relativno kratkom razdoblju postala stabilnom i profitabilnom. Potvrđuju to i dosezi radnih rezultata, kontinuirano zapošljavanje na području gdje je nezaposlenost nažalost vrlo visoka, a plaće su solidne i redovite te uspješno posluje. Voli reći kako tijekom svake godine u svojoj tvrtki zaposli po jednog radnika te što se ostvaruju razvojni projekti unatoč gospodarskoj krizi uslijed kojih ima i poteškoća, kao i u svakoj djelatnosti.

Kaže kako je na tako velikom području, i s obzirom na specifičnu djelatnost kakvu obavlja tijekom rada na terenu katkada i u složenim i zahtjevnim uvjetima, može gotovo sve očekivati. Uvjerava nas kako sve eventualne probleme pravodobno rješava kako najbolje zna i umije, oslanjajući se isključivo na svoje stručne snage i mogućnosti. Gospođa Boban podsjeća i na činjenicu kako u Splitsko-dalmatinskoj županiji sličnu djelatnost obavljaju još dvije tvrtke te da svi imaju dovoljno posla. Tvrdi kako njezina tvrtka Likomed Veterina radi isključivo na terenu za što ima sve stručne i tehničke uvjete, koristeći se i specijalnim vozilima. Najavljuje kako će svoju tvrtku i dalje kontinuirano razvijati, posebice kroz projekte zaštite okoliša i ljudi s naglaskom na stručnom osposobljavanja zaposlenika i njihovu usmjeravanju prema svim segmentima veterinarskog zdravstva.

Zaštita okoliša i ljudi, čuvanje zdrave hrane u segmentima veterinarskog zdravstva

"Problema u radu imamo, ali ih uspješno i rješavamo, u hodu. Korisnike naših usluga možemo svrstati u dvije skupine - one koji probleme žele konkretno riješiti i one koji samo poštuju zakonsku obvezu. I dalje ćemo tvrtku razvijati u segmentu zaštite od štetočina te u segmentu zbrinjavanja animalnog podrijetla, znači još više ćemo se kontinuirano usmjeravati i kadrovski osposobljavati, odnosno znanjem, prema svim segmentima veterinarskog javnog zdravstva. No, približavanjem Europskoj uniji, čija će članica Hrvatska postati 1. srpnja ove godine, kvaliteta veterinarskog javnog zdravstva sve više dolazi do izražaja. Inače, bavimo se obveznim deratiziranjem hotela, restorana, kafića, podruma, skladišta i inih objekata. Tako naša tvrtka ima značajnu ulogu u proizvodnji i čuvanju zdrave hrane, a to je sve skupa itekako korisno za seoski turizam, odnosno turizam općenito. Ni jednu godinu u dosadašnjem radu tvrtke, ni približno ne mogu usporediti, primjerice s 2005. kada smo se prvi put suočili s buhama na području koje pokrivamo i obrađujemo, a one se najčešće javljaju u proljeće i rano ljeto. Već dulje vrijeme sve je pod stručnom kontrolom", tvrdi mr. Vesna Boban.

Napominje kako se Likomed Veterina bavi svim vrstama štetočina - suzbijanjem miševa i štakora, žohara, obveznom deratizacijom skladišta, restorana, hotela, kafića, kavana, slastičarnica, odnosno svih ugostiteljsko-hotelijerskih objekata, podruma... S tim u svezi zaposlenici njezine tvrtke do sada su imali i specifičnih situacija potvrdivši se, primjerice, u suzbijanju buha u Dalmatinskoj zagori, točnije na području općina Dicmo, Hrvace i Otok Dalmatinski.

Suzbijanje i pojave buha koje se javljaju u proljeće i rano ljeto

"Bilo je to na samom početku rada čim sam otvorila tvrtku. Zapravo, na terenu smo naišli na velik problem na području Dicma, Hrvaca i Otoka Dalmatinskog, čak djelomično i u Gradu Sinju. Otkrili smo pojavu ljudske buhe koja egzistira u ruralnim sredinama, obično u sredinama čije su kuće u blizini koza. Riječ je o nametniku koji parazitira na kozama te sklonošću prelaze na ljude. Dakle, bio je to ozbiljan problem s kojim smo se suočili na samom početku našega rada. Ali smo u njihovu rješavanju pristupili na drukčiji način u suradnji s resornim ministarstvima, tim više što je moja tvrtka registrirana i za suzbijanje štetnika. Tako smo u svim objektima u kojima su se pojavile buhe, dakako i svim kućanstvima u maksimalno kratkom vremenu uspjeli suzbiti te štetnike i stručno zaštiti ljude i životinje", tvrdi mr. Vesna Boban objašnjavajući:

"Slično smo učinili i godinu dana poslije znajući kako je to teško rješiv problem i s obzirom na to što se buhe na ljude prenose i stajskim gnojivom, trgovinom stoke posebice kozama. No dodatni je problem u tome što se buhe moraju suzbiti i na novim kozama koje naknadno dođu u štalu. Na tom smo planu imali izvrsnu suradnju s općinama Dicmo, Hrvace i Otok Dalmatinski te s Gradom Sinjem, pa smo to područje prilično brzo stavili pod stručni nadzor. Inače, buhe su otporne na djelovanje svih insekticida koji se mogu kupiti u prodavaonicama. Ali uspješno suzbijanje buha ne ovisi samo o našem radu, nego i o suradnji samih ljudi, kućanstava koji imaju taj problem. I to traje najmanje oko tri tjedna odnosno 21 dan, a u tom procesu koristimo više vrsta preparata. Različit je pristup samoj štali i dezinsekciji cijelog objekta, dezinsekciji životinja, dezinsekciji gnojiva i dezinsekciji svih kućanstava. Posebnim se preparatom obrađuju posteljine, a posebnim preparatom tvrde površine.“

Od nje doznajemo kako je taj postupak ipak dugotrajan u kojem je neophodna i kontrolna suradnja između korisnika usluga i tvrtke koja te usluge daje i izvršava. Stručnjaci tvrde kako se radi o vrlo zahtjevnu i ozbiljnu zahvatu tim više što su oni koji obavljaju taj vrlo značajan posao izloženi tim nametnicima. Razgovarajući o tomu s profesorima na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, gospođa Boban je doznala kako je pojava buha posljedica Domovinskog rata i poraća. Na upit susreću li se zaposlenici njezine tvrtke s leševima na terenu te kako rješava taj problem, mr. Vesna Boban, dr. vet med., kaže:

Osim bjesnoće lisica problemi zbog odlaganja klaoničkog otpada u prirodi

"Na terenu se susrećemo i s takvim problemima - o zbrinjavanju lešina životinjskog podrijetla, no to je drugi dio djelatnosti naše tvrtke Likomed Veterina. Uz to susrećemo se i s drugim raznim situacijama - od ljudskog nemara do posljedica prirodne selekcije. Po pitanju zaraznih bolesti na terenu se redovito susrećemo i s pojavom bjesnoće lisica. Kad nam netko dojavi o uginuloj lisici, žurno izađemo na teren, skupimo je i odnesemo u mjerodavni zavod. To se najčešće događa u zimskom razdoblju, većina analiza takvih uzoraka bude pozitivna na bjesnoću. Nažalost, imamo dojava i o odlaganju klaoničkog otpada u prirodi u vrećama teških između 70 i 80 kilograma."

Direktorica i vlasnica Likomed Veterina mr. Vesna Boban, dr. vet. med., nas upoznaje i o tome kako se zaposlenici njezine tvrtke na terenu susreću i s odbačenim životinjskim lešinama, poput uginulih krava tvrdeći kako je takvih je slučajeva, kao posljedica ljudskog nemara i divljaštva, puno na spomenutom području. Poseban problem im predstavljaju odbačene lešine gotovo svih vrsta životinja ne znajući u kakvu su stanju. Zato moraju izvršiti dijagnostičke pretrage kako bi utvrdili od čega je životinja uginula i je li uopće uginula, imajući u vidu kako im je prioritet čuvati zdravlje ljudi.

"Najvećih problema do sada smo imali na predjelu sinjskog odlagališta Mojanka uz ogradu gospodarske zone Kukuzovac. Tu smo se suočili s odbačenom lešinom krave, a odbačene životinjske lešine često nalazimo i u Sinjskom polju te u kanalima, čak i uz rijeku Cetinu. Tamo uglavnom odbacuju lešine svinja i ovaca. Dogodi se da se takve i slične lešine životinja skupljaju i na brani HE Đale na rijeci Cetini, a nalazimo ih i uz izvorišta voda, uz ceste, posebice u vrijeme svinjokolje, i to svake godine sve više. Naime, u Cetinu se baca cijeli niz lešina takvih životinja, a u Sinjskom polju smo jedanput na hrpi zatekli i šest uginulih ovaca koje je netko pokušao zapaliti", dokazuje mr. Vesna Boban, upozoravajući:

Pod stručnim nadzorom "bedrenički distrikt" i pogranično područje Cetinskog kraja

"A što se pak tiče zdravlja tla područja gdje djelujemo, mogu reći kako je prostor Cetinskog kraja "bedrenički distrikt". Jer, poznato kako na tom terenu, koje je često vodoplavno, nastaje povremena pojava bedrenice. Stoga je Uprava za veterinarstvo u svojoj naredbi naredila cijepljenje stoke protiv bedrenice na svim bedreničkim distriktima na području Republike Hrvatske. Takva je naredba na snazi i u Cetinskom kraju, a to je kod nas, ovdje, nažalost i tradicija. Jer, bedreničkim distriktom se smatra dulje razdoblje, čak i desetke godina nakon što se na određenom području dijagnosticira bedrenica“, doznajemo od mr. Vesne Boban, dr. vet. med., koja zaključuje:

"Djelatnici moje tvrtke se tijekom svake zime susreću i sa strvinama vukova te inih životinja, ali im ipak najviše problema zadaje odbačeni klaonički otpad. No, sve strvine deponiramo u hladnjače, zatim zovemo Agroprotetinku, tvrtku koja je ovlaštena za odlaganje takva otpada. Držimo sve pod kontrolom jer se ne smije zaboraviti kako je ovo i pogranično područje."

Autor: Nedjeljko Musulin