Program razvoja sektora mljekarstva do 2030. je ambiciozan, ali je li moguć?

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar te Božidar Kuzmić, član Upravnog odbora Udruge hrvatske male mljekare održali su konferenciju za novinare u Zagrebu na temu "Program razvoja sektora mljekarstva u Hrvatskoj do 2030. godine“.

"Ministarstvo poljoprivrede predstavilo je nacrt Programa koji ističe kako je važno očuvanje sektot, a istaknuta su tri ključna cilja na koji je usmjeren i to na povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka, povećanje produktivnosti proizvodnje te osiguravanje preradbenih kapaciteta", kazao je uvodno Mladen Jakopović.

Revitalizacija sektora proizvodnje mlijeka

Prema njegovim riječima, realizacijom se predviđa povećanje populacije krava, ovaca i koza u proizvodnji te ukupna proizvodnja mlijeka na razini od oko 600 milijuna litara kravljeg te 8,4 milijuna litara ovčjeg i 11,2 milijuna litara kozjeg mlijeka do 2030. godine. Izrađen je u skladu sa Strategijom poljoprivrede do 2030. godine i Strateškim planom 2023-2027., a s ciljem podizanja vrijednosti govedarske proizvodnje za 20 posto do 2030. godine.

"Svi se slažemo kako je važno dati podršku ovom programu, no smatramo kako je zapravo trebao biti jasan Akcijski plan aktivnosti kako će se revitalizacija sektora proizvodnje mlijeka provesti", naveo je. 

Predstavnici HPK i sektora proizvodnje mlijeka, pozvali su proizvođače i udruge da se uključe u e-savjetovanje o nacrtu, koji bi ovih dana trebao biti pušten u javnu raspravu. Ujedno su pozvali Ministarstvo poljoprivrede da se izradi jasan Akcijski plan kako će biti proveden da bi se postigli zacrtani ciljevi.

Jakopović je naglasio kako se u cijelom Programu samo na 4 mjesta spominje riječ ekološka poljoprivreda, kao fraza iz EU zelenog plana, ali nigdje nema niti riječi na koji način ćemo i želimo li uopće do 2030. doći barem do jedan posto ekološkog mlijeka iz vlastite primarne proizvodnje.

Dostupan je Nacrt Programa razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030., evo što se planira

Prema planu koji predviđa nova strategija Hrvatska bi, da bi se postigao cilj koji je zacrtan, a to je povratak na proizvodnju iz 2012., trebala investirati do 2030. godine gotovo 700 milijuna eura. Od toga najviše u povećanje grla u proizvodnji mlijeka - čak 415 milijuna eura, povećanje produktivnosti - oko 170 milijuna eura, dok bi se u osiguravanje preradbenih kapaciteta trebalo uložiti preko 106 milijuna eura. Procjenjuje se rast populacije krava, mliječnih i kombiniranih pasmina, u proizvodnji mlijeka pri čemu bi se povećanje proizvodnje mlijeka trebalo zasnivati na povećanju mliječnosti i rastu trženja mlijeka po kravi do 2030. godine.

Ako se ovaj plan ispuni trebali bismo imati 90.000 muznih krava i proizvodnju 630.000 tona mlijeka. Strategija predviđa i povećanje broja ovaca i koza, kao i podizanje ove proizvodnje koja se, kako ističe, odvija najviše na malim gospodarstvima.

Broj proizvođača pao na 2800 mljekara

"Pad domaće proizvodnje mlijeka u zadnjih 10 godina je rezultat lošeg rada sudionika u proizvodnji, preradi i donosiocima političkih odluka. Najviše su na to utjecali prihodi kod proizvođača koji su bili neujednačeni i nisu pratili troškove proizvodnje, pa smo imali razdoblja kada nisu pokrivali niti 50 posto troškova", ističe predsjednik Odbora za mljekarstvo Igor Rešetar dodajući da su u sličnoj situaciji bili i proizvođači u cijeloj Europi, međutim tamo su bile prepoznate opasnosti koje su se događale na tržištu, posebice nakon ukidanja kvota za mlijeko, te su na vrijeme investirali u proizvodnju kako bi ona bila konkurentna i stabilna.

Rešetar je izjavio kako je, na žalost, danas situacija u Hrvatskoj takva da je broj proizvođača pao na tek 2.800 isporučitelja. "Ti proizvođači će morati značajno povećati proizvodnju da bi se ostvarili ciljevi. Najvažnija stvar za povećanje proizvodnje je proizvodnja dovoljno kvalitetne stočne hrane, a to znači da za provođenje Programa proizvođačima treba osigurati oko 25.000 ha poljoprivrednog zemljišta", kazao je.

Kako je pojasnio, farme u drugim EU državama su se modernizirale, radile su na poboljšanju konkurentnosti sa stručnim službama koje su im bile dostupne na terenu. Jedna od najvažnijih stvari koja je zapadnoeuropske proizvođače učinila konkurentnijim je diverzifikacija prihoda na njihovim gospodarstvima, jer su započeli proizvodnju električne energije kroz bioplinska postrojenja, solarne elektrane na krovovima farmi te instalirali vlastite vjetroelektrane.

Zelena energija s mliječnih  farmi

"Ta mogućnost im je bila dostupna jer je proizvodnja hrane bila na prvom mjestu u dodjeli kvota za proizvodnju električne energije. Čak su neki vezali mogućnost proizvodnje električne energije uz uvjetna grla, poput primjerice Francuske", kazao je Rešetar ističući da je zato važno da se kroz našu strategiju sva pozitivna iskustva iz EU primjene te da se krene u snažni investicijski ciklus podizanja proizvodnje, ali i diverzifikaciju prihoda, na način kako to rade razvijene zemlje sa snažnom proizvodnjom mlijeka. Zato su, kaže, potrebna značajnija investicijska financijska sredstva.

Prema riječima Božidara Kuzmića, Udruga hrvatske male mljekare podržava objavljenu strategiju za ulaganje u mljekarski sektor do 2030.godine.

"Strategija koja se razlučuje u tri cilja: povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka, povećanje produktivnosti proizvodnje i osiguravanje preradbenih kapaciteta je vrlo dobro zamišljena, ali je potrebno povećati financijska sredstva za osiguravanje preradbenih kapaciteta jer je razdoblje od sedam godina vrlo dugo. Postojeće mljekare mogu povećati svoje kapacitete, uz ulaganje u modernizaciju proizvodnje, te će 2030. godine biti spremne za povećan otkup mlijeka“, rekao je. 

Kuzmić je naglasio kako je cilj broj tri iz Programa, osiguranje preradbenih kapaciteta, jednako važan kao i prva dva cilja.

Neodrživa dosadašnja proizvodnja mlijeka   

"Unazad petnaest godina u Hrvatskoj je prestalo s radom petnaestak malih mljekara i tri veće mljekarske industrije, što pokazuje da je u cjelokupnom sektoru prisutan problem rentabilnosti i neodrživosti proizvodnje prema dosadašnjim uvjetima poslovanja i dostupnim sredstvima iz nacionalnih i EU fondova“, istaknuo je. 

Kako se čulo, trenutno u Hrvatskoj posluju četiri velike mljekarske industrije koje prerađuju mlijeko na više lokacija i 29 malih mljekara. Sadašnja otežavajuća okolnost kod trženja mliječnih proizvoda je i vrlo visok PDV od 25 posto na sve proizvode, osim mlijeka i maslaca, što rezultira smanjenom potrošnjom sireva i fermentiranih proizvoda, radi previsokih cijena. U 2022. godini zabilježena je najviša inflacija u proteklih 35 godina, pa je tako i proizvođačka cijena mlijeka porasla za oko 45 posto, dok su cijene mlijeka i ostalih mliječnih proizvoda u maloprodaji imale manji rast.

Kod nas mljekare i dalje, u 2023. godini, isplaćuju najviše dostignute cijene mlijeka što na policama trgovina ima za posljedicu veći uvoz jeftinih mliječnih proizvoda iz EU, po znatno nižim cijenama. Male mljekare prikupe i prerade 7,4 posto od ukupne proizvedene količine u Hrvatskoj, te surađuju s više od 740 poljoprivrednih gospodarstava, što je oko 19 posto od ukupnog broja proizvođača.

Otkupljuju od malih i srednjih proizvođača mlijeka, a radi velikog broja svojih kooperanata na ruralnim područjima, kod tog prikupljanja prelaze svakodnevno velike udaljenosti sa svojim autocisternama, upozorio je Kuzmić.