Postavljen kamen temeljac za uzgoj mangulica u Hrvatskoj - "banke" dobrih i korisnih gena

Udruga uzgajivača mangulica organizirala je u prostorijama Dvorca Janković u Suhopolju okrugli stol o budućnosti uzgoja te pasmine svinja i predstavljanje priručnika o uzgoju, autora prof. dr.sc Vladimira Margete s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Uz njega na skupu su govorili načelnik Sektora za stočarsku proizvodnju Ministarstva poljoprivrede Mato Čačić, načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu Dragan Solić, prof. dr.sc Dubravko Škorput s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Udruge Tomislav Bišćan.

Mangulica je stara pasmina svinja koja je imala veliku ulogu u hrvatskom stočarstvu u kojem se uzgaja više od stoljeća i pol, a u posjednim razdobljima bila je najznačajnija pasmina, posebice u Slavoniji. 

"O njoj se u Hrvatskoj premalo zna pa ovim okruglim stolom i priručnikom širu javnost želimo upoznati s ovom cijenjenom pasminom i kvalitetom njenog mesa, ali i zainteresirati potencijalne uzgajivače kako bi povećali broj grla kako bi mogli konkurirati na domaćem i stranom tržištu. Ovim što radimo postavljamo kamen temeljac za uzgoj mangulica u Hrvatskoj“, kazao je u uvodu predsjednik Udruge Tomislav Bišćan.

Prof. Margeta govorio je o velikom značaju ove pasmine u podmirenju prehrambenih potreba stanovništva naglasivši kako ju slobodno možemo nazvati dijelom povijesnog, tradicijskog i kulturološkog identiteta.

"Iako je kasnozrela pasmina, slabije plodnosti i relativno visoke zamašćenosti trupa, ono što ju čini posebnim je visoka otpornost na bolesti i uvjete držanja te izuzetna kvalitativna i tehnološka svojstva mišićnog i masnog tkiva“, rekao je Margeta.

Mali svinjogojci na OPG Bišćan - oduševljeni mangulicama i životom na farmi

Naglasio je kako ju zbog svega toga možemo smatrati svojevrsnom bankom dobrih i korisnih gena i jednom od ključnih pasmina za očuvanje bioraznolikosti kod svinja. Registar pasmine mangulica utemeljen u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji 2016. godine. Uzgoj je okarakteriziran kao onaj s velikim značajem u hrvatskom svinjogojstvu. Naglašeno je kako je nužno očuvanje preostalog dijela populacije i svrstavanje u popis zaštićenih pasmina domaćih životinja.

Iz 'neke' u pasminu višeg interesa za RH 

Dragan Solić, načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kazao je kako HAPIH kao takozvana treća strana u pružanju usluga, sa svojim kapacitetima pomaže u vođenju uzgoja tako da uzgajivači nemaju troškova vezanih uz evidenciju.

"Bez dobre evidencije u svinjogojstvu nema dobrih rezultata. Obzirom na kvalitetu mesa i masti, ova pasmina ima dobre potencijale i ako ne vodimo dobre proizvodne rezultate onda je teško očekivati i dobre rezultate u budućnosti“, ustvrdio je Solić.

Dodao je kako proizvođači neće imati nikakve troškove vezane uz provođenje uzgojno-selekcijskog rada. Načelnik Sektora za stočarsku proizvodnju Ministarstva poljoprivrede Mato Čačić istakao je kako je za hrvatsko svinjogojstvo, zbog povijesnog naslijeđa, važna pasmina, te da je treba sačuvati i razviti uzgoj.

"Uzgajana je prije naše crne slavonske i bila njen temelj. Imali smo poznate uzgoje, jedna od najjačih bila je u Biskupiji đakovačkoj. Trenutno se vodi u kategoriji ostalih pasmina, a kad udruga zatraži priznavanje kao izvorne ući će u drugu kategoriju potpora i drugačiji odnos prema njoj. Neće više biti 'neka pasmina' nego pasmina koja je od višeg interesa za Republiku Hrvatsku“, rekao je Čačić.

Nakon toga, dodao je, treba poticati proizvodnju tradicijskih prepoznatljivih proizvoda, kao što je kulen od crne slavonske svinje, paška janjetina ili zagorska purica. "To nisu velike i komercijalne populacije i zato su delikatese s kojom treba ići na tržište“, zaključio je.

Kvaliteta mesa i masti 

Predstavljajući priručnik, prof. Margeta je istakao kako on predstavlja osnovu ili pomoć svakom trenutnom i potencijalnom uzgajivaču.

"Opisan je nastanak i povijest mangulica, definirani su i njeni sojevi, bijeli, crveni i lasasti) opisani načini uzgoja, s naglaskom na hranidbu budući da ona vrlo dobro iskorištava svu hranu pa je obzirom na današnje okolnosti poskupljena zapravo vrlo jeftina“, kazao je.

Priručnik ima 75 stranica i osam poglavlja, praktičnog je formata i daje odlične temelje za uspješan uzgoj.

"Stavili smo naglasak na način držanja na otvorenom čime se iskorištavaju slabo plodnih poljoprivredne površine, a poseban naglasak je na kvaliteti mesa i masti, dakle onoga što je čini posebnom u odnosu na druge pasmine i tipove svinja i na kraju je poglavlje u kojem je opisano što sve jedan uzgajivač treba raditi u administrativnom dijelu proizvodnje“, objasnio je Margeta.

Za najmlađe sudionike organizirana je radionica na kojoj su kreativnim igrama mogli učiti o gici - mangulici.