Svijest o zdravom životu treba krenuti od najranijeg doba jer kakve navike se tada steknu ostaju za cijeli život, kaže predsjednik Udruge uzgajivača mangulica Tomislav Bišćan.
Dan je srećom bio topao, tek je blagi proljetni povjetarac njihao grane. Idealno za boravak u prirodi. Petnaestak mališana i njihovih roditelja nedjeljno je popodne provelo na farmi mangulica u Pčeliću. Do tamo su iz Suhopolja stigli biciklima, desetak kilometara ugodne vožnje.
Na imanju su prvo doznali sve o toj neobičnoj pasmini, zatim su narunili kukuruz, izmljeli žitarice i pripremili smjesu od zobi, ječma i brašna od bučinih koštica, pa nakosili lucernu i nabrali koprive da bi na kraju nahranili stado. Bila je to zabavno-edukativna radionica "Mali svinjogojci" koju u okviru projekta “Živi kvalitetno, živi na ruralnom području”, provode Udruga uzgajivača mangulica i Udruga Kreda (KReativa, EDukativa, Aktiva) iz Suhopolja.
Životinje veselo trčkaraju po ograđenom prostoru, uživaju u valjanju i rovanju, raduju se hrani koju djeca prebacuju preko ograde. "Svijest o zdravom životu treba krenuti od najranijeg doba jer kakve navike se tada steknu ostaju za cijeli život“, kaže predsjednik Udruge uzgajivača mangulica Tomislav Bišćan na čijoj smo se gospodarstvu okupili.
Tomislav ima 29 godina, vjeroučitelj je u Osnovnoj školi Suhopolje. Poljoprivreda mu je dopunska djelatnost ili, kako on to voli kazati – strastveni hobi od kojeg ima i nešto koristi. Sa suprugom Ivanom vratio se iz Zagreba gdje su živjeli nakon studija i gdje je rođeno njihovo troje djece. Ovdje, u Pčeliću dobili su još jednu prinovu.
"Upravo su nas naša djeca potakla da u udruzi radimo s mališanima i da uključimo u sve naše aktivnosti su najbolja i najveća ulaganja – ulaganja u djecu“, objašnjava Tomislav.
A ona su bila vrijedna i znatiželjna, pitanjima i dječjim mudrolijama svima pokazali da se ne trebamo toliko bojati za budućnost. Većina djece i njihovih roditelja nikad prije uživo nije vidjelo ovu pasminu svinja pa je doživljaj vrijedan pamćenja.
Zašto su dlakave, kako to da ih kopriva ne peče, smeta li im kiša, je li vas ikada ugrizla, zašto se duže uzgaja i zašto se prasi rjeđe nego obična svinja, zašto im je mast ukusnija – samo se neka od pitanja.
"Djeca su u današnje vrijeme odmaknuta od realnosti, od fizičkog kontakta s prirodom i takve ih stvari jako privlače. Oni uživaju u susretu s prirodom i živim bićima. Došlo je i više nego smo računali. Uzrasti su od vrtića do srednje škole, neke poznajem i njih smo očekivali, neke prvi put vidim, a imamo i goste iz Zagreba“, zadovoljan je Bišćan.
Na farmi je 60 grla, naš je domaćin ne planira povećavati. Ističe da je mangulica specifična i zahtjevna, da joj je potreban dug uzgoj, oko dvije godine. "Količinom se gubi kvaliteta, a mi to ne želimo. Moja misija je preko udruge raditi na popularizaciji uzgoja i potrošnje u nadi da će ostali uzgajivači krenuti u ozbiljniju proizvodnju s većim brojem svinja“, kaže nam.
Iduća aktivnost će zato biti okrugli stol o uzgoju mangulica na kojem će sudjelovati i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Stočarskog centra i agronomskih fakulteta kad će biti predstavljen priručnik o uzgoju mangulica. Skup će biti održan 13. svibnja u Suhopolju.
A te je nedjelje sve završilo igrom u prostranom dvorištu obiteljske kuće Bišćan, slasnim zalogajima raznih namaza od masti u slanoj i slatkoj varijanti na domaćem toplom kruhu i uz domaće sokove te podjelom diploma malim farmerima. A valjalo je sačuvati nešto snage za povratak biciklima u Suhopolje.
Fotoprilog
Tagovi
Autor