Parenje romanovskih ovaca uz pomoć aplikacije

"Jedne se ovčice janje, a druge prodaju i tako u krug", kratko nam na svojem OPG-u (ustrojili su ga 2011.godine) opisuje uzgojni ciklus Romanovski ovaca, dipl. inženjerka poljoprivrede Marina Đanić iz Blaževdola u Svetom Ivanu Zelini.

Farma sa ovcama dodaje šezdesetak je kilometara dalje u Čazmi u selu Martinac, gdje je na svojih desetak hektara ograđenih pregonskih pašnjaka oko 250 primjeraka (broj im varira). Za Romanovske ovce koje potječu iz 19. stoljeća iz ruske Jaroslavske oblasti (okrug Romanov Borisoglebski), odlučili su se Đanići, jer je kažu "ta ovca jedna od najplodnijih na svijetu", što se postiglo dugotrajnom selekcijom.

Aplikacija razvojnog ciklusa ovaca

Kako bi dobila vrhunsku kvalitetu životinja i naša je sugovornica osmislila vlasiti program (aplikaciju), za cjelokupni ciklus praćenja odnosno planskog parenja ovaca. Sadrži on sve karakteristike muških i ženskih primjeraka, a riječ je o popisu životinja, registru, vrsti ovaca, putnom listu ali i njihovom porijeklu i statusu.

Uvršten je u aplikaciju kompletan matični karton ovaca, podaci o janjenju, težini, prirastu, porijeklu majke, oca i dr. Na pašnjacima, na nekoliko stada ovaca dolazi po jedan ovan, a sveukupno ih farma broji 40-tak. Iako se bavi selekcijskim uzgojem naša sugovornica kaže da "nema ništa veće poticaje" od onih životinja koje nisu u takvom uzgoju.

Poticaji po ovci, pašnjaku i oranici

Stoga napominje kako bi oni trebali biti veći. Iako je inžinjerka osoba "od terena", jer računicom se među ostalim bavi i drugi dio obitelji sinovi Bruno, Branko i Dino te suprug Josip, kaže da "nešto poticaja ide po ovci odnosno pašnjaku i oranici". Romanovske su ovce srednje veličine, otporne su životinje, kada se ojanje crne su boje s bjelim pigmentima na glavi, a kada odrastu vuna im dobiva srebrnakstu boju. Selekcijski su primjerci nešto veći pa ženke teže do 70, a muški i do stotinu kilograma.

Podnose temperature ispod ništice

Ta vrsta ovaca podnosi velike minuse i do 40 ispod ništice no, gospođa Đanić kaže kako su se "hrvatski" primjerci navikli na naše podneblje pa dvoji bi li izdržale temperature kao sunarodnjakinje im u Rusiji. Uzgaja se kaže ta sorta ovaca dosta u Istri i Dalmaciji, a interes za njih vlada u Sloveniji, BiH, Srbiji i Makedoniji. Svojedobno je prvo stado formirala uvozom iz Češke i to s 10 rasplodnih grla ovnova i 30 ovaca različitih uzgojnih linija. Nešto je ženske stoke kupljeno i u Hrvatskoj (Bjelovar).

Romanovske ovce postižu plodnost s 5 do 7 mjeseci

Romanovske ovce postižu ranu plodnost već od petog do 7 mjeseca, a parenje im u pravilu ovisi o kilaži (početna je oko 33 kg). Zelinčanka ističe kako ih ona u proces parenja pušta sa 37 odnosno 40-tak kilograma, jer ovca dok nosi mlado dobiva još trećinu težine. Plodnost je životinje od 220 do 350%, a riječ je o brižnim majkama koje svoje mlade (trojke, četvorke) samostalno othrane bez mlječnih zamjenica.

Uz kvalitetnu ishranu janjenje svakih pola godine

Janjci po janjenju teže od dvije do nekoliko kilograma a uz kvalitetnu ishranu može se postići janjenje svakih pola godine. Ovce naša sugovornica hrani sa žitaricama uključujući i miješane odnosno sijenom otavom, djetelinom, ječmom, zobi, kukuruzom, tritikalom.

Selekcijski ovnovi traženi na tržištu

Ovih dana kaže čeka isporuku svojih grla za BiH, a kada je riječ o tržištu selekcijskih ovnova "ne žali se" jer su traženi, a uglavnom ljudi kupuju po jednog ovna i desetak ovaca. Muški primjerak stoji oko 3.000 kuna, dok je ženka 1.500 kuna plus PDV. Iako je sada zima u punom zamahu, a ovce su na hladnoću naučile, Marina Đanić svojima kaže pruža odgovarajuću skrb posebice u ove hladne dane.

Dobivaju one i veterinarski nadzor i sve propisane zdravstvene tretmane (cijepljene, čišćenje od parazita i dr.) što godišnje iznosi i više od dvije tisuće eura. Kako zakon propisuje i bolus (elektronski transponder u želucu životinje) naša ga sugovornica kaže sama umeće u ovce (oralno) i to tek sa 6,7 mjeseci životinje odnosno tjedan dana prije prodaje. To se mora obavljati pažljivo, jer događalo se ovčarima, da se životinjama ozlijedio jednjak (probušio) pa su ugibale.

Zakon još propisuje bolus

O ljutnji i protestima dijela kozara zbog bolusa (u životinji ostaje doživotno), i kako smatraju, zračenja ovaca zbog neprihvatljivog im obilježavanja, gospođa Đanić kaže kako je zasad takav zakon. Dodaje, da koliko joj je poznato, tek dvije zemlje unutar EU podržavaju označavanje životinja sa ušnom markicom odnosno bolusom (ona potonje naručuje iz Veterinarske službe).

Muči nas previše papirologije

Priznaje ipak,da ih muči previše papirologije navodeći primjer kako životinju mora pratiti putni list i kada se premješta s vlastite parcele na parcelu. Kakogod bilo, ističe kako joj se gospodarski rad itekako vezuje uz Savjetodavnu poljoprivrednu službu uz čije smjernice radi.