Pametna specijalizacija kulena?

U Vukovaru je održana radionica na kojoj je o potencijalima slavonskog kulena govorio vodeći ekonomist Svjetske banke. Smatra kako Hrvatska prvo treba razviti Strategiju pametne specijalizacije, a kulen može biti dio te strategije. Složili su se s time i kulenari. Još 2002. krenuli su u zaštitu kulena, jedno vrijeme bilo ih je čak 131, a sada ih je 93, dok se broj onih legalnih kulenara povećao za čak 16 puta. No, za proboj na veće tržište, potrebne su i veće količine kulena, što je za sada jedan od najvećih problema.

"Potrošači su željni kvalitetnog kulena, jer nema tog kulena koji ne pronađe svoj put do kupca. No, ograničenja u proizvodnji su ono na što želimo ukazati pozornost. Bavimo se time kako omogućiti jednom broju obiteljskih gospodarstava stabilan izvor dohotka", riječi su Miroslava Božića, stručnjaka na projektu. Bio bi to usojeh i za njih same, ali i za lokalnu zajednicu. Problematika je i zaštite kulena u Europi dok još nemamo razvijenu ni proizvodnju na nacionalnoj razini. No, to bi moglo otvoriti i novu stranicu i za dobavljače, a primjena Programa ruralnog razvoja za proizvođače zaštićenih proizvoda znači i potpore na godišnjoj razini. Vukovarsko-srijemskim kulenarima otvorit će se mnoga vrata.

Kako legalno ohrabriti proizvođače da unaprijede svoju proizvodnju?

Svjetska banka podržala je strategiju pametne specijalizacije kako bi Hrvatska mogla koristiti sredstva iz strukturnih fondova. Kvaliteta kulena kod nas je konstantna, a to je velika prednost. Dobrog kulena nema dosta ni za hrvatsko tržište, a trebalo bi utvrditi koje su to zapreke koje nas koče. Stanje u svinjogojstvu je katastrofalno, a oni koji žele živjeti od svojeg rada moraju raditi na tome da se krug proizvodnje širi sve više, dok bi ova zaštita mogla stvari okrenuti na pravi put.