• Istarska ovca
  • 27.12.2018. 16:30

Ovčarima s Ćićarije vukovi i čagljevi kolju ovce, a jeleni popasu travu

Medvjed je obitelji Zlatić prije tri godine zaklao ovcu stotinjak metara od štale. Vukovi su još opasniji, a u zadnje im vrijeme probleme prave i čagljevi.

Foto: WikimediaCommons/Fraxinus Croat
  • 624
  • 139
  • 0

Obitelji Zlatić, na obroncima brdsko planinskog predjela Ćićarije, jedini su ovčari u Slumu.  Nekada je u tom kraju paslo na tisuće ovaca i krava, no danas je stočarstvo rijetko na ovom području. 

"Ovce su se brojile na kvarnare. Bilo je to četrdeset puta četrdeset, znači tisuću i šesto ovaca. Sve se svodilo na kvarnare. Pitali bi u selu "koliko kvarnari imaš, enega, dva, tri. Danas smo mi jedini ovčari u Slumu, vjerojatno i na Ćićariji, a imamo tri kvarnara, znači 120 ovaca, stotinjak odraslih i dvadesetak janjadi zaštićene autohtone pasmine istarska ovca", priča za Glas Istre Branko Zlatić iz istoimenog OPG-a. 

Odlučio je ostati na svojoj zemlji 

Njegovo je stado ovaca pod veterinarskim i zdravstvenim nadzorom, a nekoliko puta godišnje kontrolira se i mlijeko u laktaciji. Ovce su i pod selekcijom. Ovčarstvom se bave dvadeset godina. Branko nije poput drugih htio ići trbuhom za kruhom. Kada je ostao bez posla, mnogi su mu savjetovali odlazak u Italiju, no on je odlučlio ostati u vlastitoj - štali. 

"Moji su imali uvijek krave, nikad ovce i početno smo i mi razmišljali o uzgoju krava, no budući je malo ljudi ostalo u selu nema ti tko pomoći kravu ni oteliti ni dignut nogu za kopito odrezati, odlučili smo se za ovce. Nije bilo lako. Imao sam nešto malo iskustva s kravama. S ovcama je doduše slično, ali nije isto i uvijek si nekako nov u toj vrsti stočarstva. Pored toga u poljoprivredi kronično nedostaje radne snage. Nema ti tko pomoći, niti ti itko želi pomoći, a pogotovo ne mladi. To je posao od jutra do sutra, pogotovo kada se ovce trebaju ojanjiti", priča Zlatić.

Naknada za zaklanu ovcu stigne za dvije godine

No, osim s teškoćama koje sa sobom nosi poljoprivredna proizvodnja, Zlatićevi imaju problema i sa divljim životinjama. Medvjed im je prije tri godine zaklao ovcu stotinjak metara od štale. Vukovi su još opasniji, a u zadnje im vrijeme probleme prave i čagljevi. 

Samo lani vukovi su u Hrvatskoj usmrtili 2.346 domaćih životinja

"Strašno. Nazvao nas je susjed s Raspadalice da su nam ovce kod njegovog kampa, a u blizini dva vuka. Požurili smo se autom, a kada smo stigli imali smo što vidjeti. Ovca razderana, a vuk od šezdesetak kilograma režao je prema nama. Postalo je pomalo neizdrživo koliko toga ima. Naravno da su vukovi zaštićeni. Ukoliko uspijemo naći zaklanu ovcu, jer ipak je sve okolo šuma, moram unutar 24 sata zvati inspekciju. Na teren dođe inspektorica iz Rijeke, fotografira, napravi zapisnik i naknada stigne nakon otprilike dvije godine. 

Zadnje što sam dobio bilo je 350 kuna za ovcu koja se trebala za osam dana ojanjiti, što je malo za jednu takvu životinju koja je potencijal kao rasplodno grlo. Zato i zadržim dio janjadi da bi zamijenio one koje mi vuk pojede", komentira Zlatić. Dodaje da bi tih petnaestak, dvadesetak janjadi koliko ih vukovi godišnje zakolju, mogao prodati i mjesec dana živjeti od toga no on ih mora pustit zbog vukova. Ovčari u južnoj Istri tih problema nemaju.

Travu pojedu jeleni 

Njegove su ovce uglavnom u štali, hrane ih sijenom. Kaže da više ne kosi u Slumu arbašpanju (djetelina op.u.) i otavu kao što je nekad jer je to popasla nova divljač, jeleni. Otkriva da jelena bude kao da su stado krava pa zbog toga mora kupovati arbašpanju i otavu iz obližnjih sela. 

Štetu im rade vukovi i divlje svinje, a sad i krave lutalice! Prepuštene same sebi pobrale maslinike

Imali su Zlatićevi i tornjaka, no nakon što je pojeo utrobu koju su lovci ostavili na terenu, nakon što su ubili divljač, njihov je pas čuvar počeo klati ovce. Sada imaju hrvatskog ovčara

Proizvode prodaju uglavnom na kućnom pragu 

Zlatićevi muzu mlijeko, prave ovčji sir i skutu, a povremeno prodaju i pokojeg janjca, uglavnom na kućnom pragu. Iako nisu certificirali, njihova je proizvodnja ekološka. Ćićski sir rade na starinski način. 

"Zagrije se mlijeko na 32 stupnja, stavi sirište i nakon pola sata provjeri kako je gruš. Ako je sve spremno, opet zagrije na 42 stupnja, sir oblikuje i stavi u kalup. Posolim ga ručno kao nekada grubom soli, nakon dva sata okrenem, ponovo posolim i sir ide na sušenje", otkriva stari ćićski recept Brankova supruga.

Uzgajivači istarske ovce, pa tako i Branko Zlatić, organizirani su u Istrijanku, udrugu uzgajivača istarske ovce u Istarskoj županiji osnovanu s ciljem poticanja uzgoja uzgojno valjanih grla istarske ovce i razvoja ruralnog turizma. OPG-u Zlatić Slum udruga je ove godine dodijelila priznanje za doprinos ostvarivanju projekta revitalizacije istarske ovce.


Tagovi

Istarska ovca Ćićarija OPG Zlatić Vukovi Čagljevi Ćićski sir Recpet


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi