Sudjeluju u lovu, a drže svinje: Stožer pojačava mjere, stručnjaci upozoravaju na ljudski faktor

Nakon potvrde četvrtog ovogodišnjeg izbijanja afričke svinjske kuge (ASK) u Hrvatskoj, Nacionalni krizni stožer održao je sastanak na kojem su analizirane aktualne okolnosti i dogovorene dodatne mjere za suzbijanje bolesti. Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić poručio je kako je sustav reagirao brzo i učinkovito, ali je istodobno upozorio da će uspjeh daljnje borbe protiv bolesti uvelike ovisiti o odgovornosti samih uzgajivača.

Najnoviji slučaj afričke svinjske kuge potvrđen je u mjestu Kućanci pokraj Magadenovca u Osječko-baranjskoj županiji. Prethodno su tijekom posljednjih dana zabilježena izbijanja bolesti u Šaptinovcima kod Đurđevca te Ivanovu nedaleko Donjeg Miholjca. Riječ je o četvrtom potvrđenom slučaju u 2026. godini, nakon ranijeg izbijanja u Nemetinu.

Sustav reagirao odmah nakon novih slučajeva

"Sustav je ovu epidemiološku situaciju dočekao budan, spreman i operativan", istaknuo je Vlajčić nakon sastanka kriznog stožera. Naglasio je kako su veterinarske službe i veterinarska inspekcija istoga dana izašle na teren na svim pogođenim gospodarstvima, provele epidemiološka istraživanja te poduzele sve potrebne mjere kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.

Novi slučajevi afričke svinjske kuge: Objavljen podugačak popis mjesta pod ograničenjima

Prema riječima ministra, država se nije pripremala tek nakon pojave novih slučajeva. Tijekom proteklih mjeseci redovito su održavani sastanci s predstavnicima lokalnih zajednica, lovačkih organizacija i stručnih institucija kako bi se javnost upozorila da je novi val bolesti vrlo izgledan zbog kontinuirane prisutnosti virusa među divljim svinjama.

U Hrvatskoj je do danas potvrđeno ukupno 173 zaraženih divljih svinja. Virus je posebno prisutan na području Osječko-baranjske županije, a nedavno je potvrđen i slučaj pozitivne divlje svinje u Virovitičko-podravskoj županiji. Upravo zato nadležne institucije već mjesecima provode aktivnosti usmjerene na podizanje biosigurnosnih standarda na svinjogojskim gospodarstvima.

Tisuće gospodarstava prošle edukaciju o biosigurnosti

Velik dio tog posla odradili su stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede. Tijekom jeseni i zime obišli su ukupno 3.268 gospodarstava u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Cilj obilazaka nije bilo kažnjavanje, nego edukacija uzgajivača i podizanje svijesti o važnosti biosigurnosnih mjera.

Dodatnu potporu država je osigurala kroz program vrijedan tri milijuna eura namijenjen podizanju biosigurnosti na farmama s do tisuću svinja. Tim sredstvima uzgajivačima se omogućuje ulaganje u ograde, dezinfekcijske barijere i druge zaštitne mjere koje smanjuju rizik od unošenja virusa na gospodarstva.

Rekordan odstrel divljih svinja, ali virus i dalje kruži

Posebna pažnja posvećena je i kontroli populacije divljih svinja, koje predstavljaju prirodni rezervoar virusa. Ministar je pohvalio rad Hrvatskog lovačkog saveza, županijskih saveza i lokalnih lovačkih društava, navodeći kako su rezultati odstrela znatno povećani u odnosu na prethodnu godinu.

Dok je u lovnoj sezoni 2024./2025. odstrijeljeno 45.400 divljih svinja, tijekom sezone 2025./2026. taj je broj porastao na 67.837, što predstavlja povećanje od gotovo 50 posto. Ministarstvo je pritom povećalo naknadu lovcima na 100 eura po odstrijeljenoj jedinki, a ta mjera ostaje na snazi.

Unatoč tim naporima, stručnjaci upozoravaju da problem nije prvenstveno u divljim svinjama, nego u ljudskom faktoru. Vlajčić je odbacio tvrdnje da Hrvatska provodi prekomjernu eutanaziju domaćih svinja, istaknuvši kako je broj usmrćenih životinja značajno smanjen u odnosu na prethodne godine. Dok je 2023. godine eutanazirano oko 37 tisuća svinja, prošle godine taj je broj pao na 16 tisuća, odnosno za 57 posto.

"Cilj nam je da ove godine taj broj bude još manji. Zato stalno apeliramo na odgovorno ponašanje uzgajivača i poštivanje biosigurnosnih mjera", poručio je ministar.

Hrvatska među najpogođenijim državama EU

Posebno zanimljive podatke predstavio je redoviti profesor Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ljubo Barbić. On je istaknuo kako se afrička svinjska kuga danas pojavljuje u 14 država članica Europske unije, no da je Hrvatska po broju izbijanja među domaćim svinjama među najpogođenijim državama.

Prema službenim podacima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), tijekom 2025. godine u 12 država članica Europske unije, ne računajući Rumunjsku, zabilježeno je ukupno 56 izbijanja bolesti među domaćim svinjama. Istodobno je samo u Hrvatskoj potvrđeno 53 izbijanja.

"Govorimo o velikim državama poput Njemačke, Poljske i Češke, koje zajedno imaju približno isti broj izbijanja kao Hrvatska sama", upozorio je Barbić.

Još je značajnije, dodao je, što je situacija među divljim svinjama u Hrvatskoj čak povoljnija nego u nekim drugim europskim državama. To prema njegovim riječima potvrđuje da se ključ problema nalazi u prijenosu bolesti na domaća gospodarstva.

Problem nije u divljim svinjama, nego u ljudskom faktoru

"Epizootiološka situacija nije toliko različita od drugih država. Očito je različita razina odgovornosti ljudi", rekao je Barbić, dodajući da afrička svinjska kuga ne oprašta propuste u provedbi biosigurnosnih mjera.

Na sastanku kriznog stožera posebno je istaknut primjer neodgovornog ponašanja pojedinaca koji, unatoč zabrani, sudjeluju u lovu iako u svojim domaćinstvima drže svinje. Prema važećim propisima, osobama koje posjeduju svinje, kao i članovima njihovih kućanstava, zabranjeno je sudjelovanje u lovu upravo zbog visokog rizika prijenosa virusa.

Ministar je upozorio kako su tijekom nadzora ponovno otkriveni slučajevi aktivnog sudjelovanja u lovu osoba koje drže svinje. Takvo ponašanje ocijenio je izrazito neodgovornim prema ostalim uzgajivačima koji svakodnevno ulažu napore kako bi zaštitili svoje farme.

Nulta tolerancija za kršenje pravila

Zbog toga je krizni stožer zaključio kako mora postojati nulta tolerancija prema kršenju propisa. Državni inspektorat najavio je pojačane kontrole gospodarstava u Osječko-baranjskoj i susjednim županijama, dok će Ministarstvo unutarnjih poslova pojačati nadzor prometa i graničnih prijelaza. Dodatne kontrole provodit će i Carinska uprava, osobito nakon što su prethodnih mjeseci zabilježeni slučajevi dolaska izlagača iz zemalja u kojima je potvrđena afrička svinjska kuga.

Prema podacima Državnog inspektorata, tijekom 2026. godine već je podnesena 91 prekršajna prijava zbog kršenja propisa vezanih uz biosigurnost. Tijekom 2025. godine evidentirana su 443 prekršaja, dok ih je 2024. bilo 809. Uz prekršajne prijave, podneseno je i nekoliko kaznenih prijava zbog sumnje na svjesno širenje zarazne bolesti.

Pomoćnik glavnog državnog inspektora Davor Zec pojasnio je kako najniža propisana kazna iznosi 130 eura, dok se visina sankcije povećava ovisno o težini i broju prekršaja.

Unatoč najavljenim strožim kontrolama, predstavnici stožera ističu kako kažnjavanje nije primarni cilj. Naglasak i dalje ostaje na edukaciji, prevenciji i suradnji sa svinjogojcima.

U borbu protiv bolesti uloženo 50 milijuna eura

Od 2023. godine Hrvatska je u borbu protiv afričke svinjske kuge uložila oko 50 milijuna eura. Sredstva su korištena za naknade za eutanazirane životinje, izgubljenu dobit proizvođača, programe repopulacije te jačanje biosigurnosti. Vlajčić je poručio kako su sredstva za iste namjene osigurana i u narednim godinama.

"Cilj nam je spas hrvatskog svinjogojstva, povećanje domaće proizvodnje i obnova stočnog fonda. Država će i dalje stajati iza naših proizvođača", zaključio je ministar.

Novost u stočarstvu: Osniva se Hrvatska sektorska organizacija za svinjsko meso

Stručnjaci upozoravaju da virus ostaje prisutan u populaciji divljih svinja, a iskustvo drugih europskih država pokazuje da će borba s afričkom svinjskom kugom biti dugotrajna. Upravo zato, poručuju iz kriznog stožera, ključ uspjeha neće ovisiti samo o državnim institucijama nego i o svakom pojedinom uzgajivaču koji svojim ponašanjem može spriječiti ili omogućiti širenje bolesti.