Nestašica mlijeka u Srbiji

Velika nestašica mlijeka u Srbiji, koja bi mogla potrajati zbog sukoba tamošnje najveće mljekarske industrije Imlek i države zbog otkupne cijene mlijeka, prilika je za hrvatske proizvođače mlijeka.

U Dukatu kažu da ne izvoze svježe sirovo mlijeko ni konzumno mlijeko u Srbiju. Dodaju da u tu zemlju izvoze tek manji dio asortimana. Riječ je o čokoladnom mlijeku, vrhnju za kuhanje, mliječnom namazu i pudingu. Kao posljedicu nestašice mlijeka u Srbiji, koja je nedavno dovela i do obustave isporuke sirovog mlijeka, te interventnog uvoza mlijeka iz Mađarske, Dukat je počeo bilježiti rast izvoza čokoladnog mlijeka u Srbiju.

S druge strane, u Vindiji, koja već ima tvornicu hrane u Srbiji, a mljekaru u BiH, kažu da još nisu dobili poziv za izvoz mlijeka u Srbiju.
Do krize kod isporuke mlijeka u Srbiji, koja ima veće maloprodajne cijene mlijeka u trgovini negoli su one u Hrvatskoj, dok je gotovo sva ostala hrana upola jeftinija, došlo je nakon odluke vlasnika Imleka, koji je u rukama britanskog fonda Salford, a koji je svojedobno htio kupiti i Dukat, da ne isporučuje mlijeko na tamošnje tržište.
Dodatan problem je to što Imlek ima monopol na srbijanskom tržištu, pa druge mljekare ne mogu nadomjestiti nestašicu mlijeka, dok država ne poveća premije za otkup mlijeka.
Sličan problem imali su na početku ove godine i hrvatski proizvođači mlijeka, jer su mljekare počele masovno otkazivati otkup od malih proizvođača mlijeka, koji više nisu mogli izdržati pritisak za povećanje kvalitete mlijeka. Uskočila je hrvatska država koja jamči otkupnu cijenu mlijeka od 2,20 kuna po litri predanog mlijeka. Ukupno se godišnje za predano mlijeko izdvoji na ime premija više od 700 milijuna kuna. No, rezultat je taj da Hrvatska, koja više ne uvozi sirovo mlijeko, sad ima kvalitetu mlijeka koja zadovoljava gotovo 75 posto EU-ovih standarda. Bez toga nema većeg izvoza mlijeka, jer je tu kvalitetu još samo prije četiri godine imalo tek nešto više od 30 posto domaćeg mlijeka.
Uz to, u posljednjih deset godina došlo je i do masovnog odustajanja od isporuke mlijeka u Hrvatskoj, što se sad događa i u Srbiji. Broj hrvatskih proizvođača mlijeka, koji predaju mlijeko u otkup svakog dana, više se nego prepolovio i sad iznosi oko 27.000 kooperanata.

Agrokorove »mete« Karneks, Bambi i Imlek?

Neslužbeni izvori tvrde da su ulaganja Hrvatske u Srbiju dvadesetak puta viša nego Srbije u Hrvatsku. Osim Agrokora, Vindije i Kraša, odnedavno na tržištu Srbije posluje i Atlantic grupa, koja je u okviru slovenske Droge Kolinske zapravo preuzela i srbijanski Soko Štark, koji ima u svom sastavu konditor, ali i kavu i vodu.Iz Kraša nisu ni potvrdili, ali ni demantirali da žele preuzeti Crvenku, koja izvozi »Jaffa« kekse u Hrvatsku, a sličan proizvod ima i Kraš. Nova »meta« Agrokora u Srbiji mogao bi biti Karneks i Bambi, a spominje se i velika mljekara Imlek.

Nema investicija iz Srbije u Hrvatsku

I uz otopljavanje političkih odnosa između dviju zemalja, robna razmjena ne prati sve veći protok kapitala.
Posebno se to odnosi na sve veća ulaganja hrvatskih tvrtki u Srbiju. U suprotnom smjeru, osim prodaje struje HEP-u, u režiji srbijanskog poslovnog čovjeka Vuka Hamovića, preko njegove tvrtke u Londonu, nema investicija, posebno ne onih greenfild, iz Srbije u Hrvatsku. No, Hamović ne krije da je zainteresiran za energetski sektor u cijeloj regiji, bilo da je riječ o distribuciji ili prodaji struje, pa tako i u Hrvatskoj. Ipak interesa ima, posebno za ulaganja u prerađivačku i mesnu industriju te u trgovinu u Hrvatskoj, ali se dalje, osim redovitih poslovnih susreta na razini gospodarskih komora dviju zemalja, nije otišlo.

Autor: Marinko Petković