Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hranidba preživača
  • 29.01.2024. 09:00

Nekoliko načina kako iskoristiti pašnjak za hranidbu stoke

Razlikuju se uglavnom tri jasno diferencirana načina slobodan, pregonski i mehanički

Foto: Depositphoto/shanin
  • 575
  • 52
  • 0

Proizvodnja kvalitetne i jeftine stočne hrane je osnova ekonomski isplativog stočarstva, a važno mjesto u proizvodnji kvalitetne krme na oranicama i u brdsko-planinskim područjima pripada krmnim leguminozama i travama. Načini iskorištavanja travnjaka su različiti. Livade se iskorištavaju košnjom, a pašnjaci "ispašom". Krmu s travnjaka se može iskorištavati za hranidbu stoke na nekoliko načina.

Načini iskorištavanja travnjaka

Najekonomičniji način iskorištavanja travnjaka je ispaša, koja ima brojne prednosti u hranidbi preživača. Razlikuju se uglavnom tri jasno diferencirana načina: slobodan, pregonski i mehanički.

Slobodna ispaša

Nema reda u korištenju površina i životinje se slobodno kreću. Pri tome biraju bolju i kvalitetniju travu i na kraju pašne sezone se primjećuju mjesta s neujednačenim botaničkim sastavom trava. Pretjeranom ispašom dobrih trava, nakon nekoliko godina dolazi do prevladavanja one loše i ako se pravovremeno ne intervenira, ove površine postaju slabo produktivne. U ovom načinu javljaju se veliki gubitci u prinosima, jer se iskoristi svega 50 posto potencijala.

Slobodnom ispašom iskoristi se pola potencijala pašnjaka (Foto: Leticija Hrenković)

Pregonska ispaša

Radi se tako da se pašnjak podijeli na više pregona (tabli), određene veličine, koji se koriste po redu. Kada se popase posljednji, trava na prvom je narasla za novu rotaciju. Na ovaj način uvijek je omogućena ispaša na gotovo istoj, mladoj fazi porasta trave. Za određeni broj životinja utvrdi se točan broj pregona i njihova veličina. To se može odrediti primjenom sljedeće formule:

K = P/N +O gdje je:

  • K = broj pregona
  • P = razdoblje obnove trave u danima
  • N = broj dana ispaše na jednom pregonu
  • O = broj pregona za odmor i košnju

Za određivanje veličine pregona koristi se sljedeća formula:

V = B x T x a/M gdje je:

  • V = veličina pregona
  • B = broj grla u stadu
  • T = dnevna potreba zelene mase po grlu
  • a = razdoblje boravka na pregonu u danima
  • M = zalihe zelene mase na 1 ha

Iskustvo je pokazalo da u proljeće stoka treba boraviti na pregonu četiri do šest dana, a tijekom ljeta (sporiji porast trave) šest do deset dana. Pri tome se smatra da je najbolja kvadratna forma s pravilnim stranama. Oni mogu biti i pravokutni (20 x 60 m), a ovisi o kategoriji stoke (krave, telad, ojanjene ovce, janjci, konji, omad, ždrijebad). Poželjno je da na svim tablama bude približno isti sastav trava.

Oni koji se u proljeće ne mogu popasti moraju se pokositi i trava osušiti u sijeno. Intenzivna pregonska ispaša ima prednost u tome što se na istoj površini može hraniti veći broj grla. Povećanjem broja tabli povećava se produktivnost pašnjaka. Korišten na ovaj način daje 20-30 posto veće prinose od stalne slobodne paše. Na jednom travnjaku ne bi trebao trajati duže od 25 do 30 dana, pa se tako travnjak dijeli na osam do 10 pregona za svaki porast ili otkos. Poslije svakog iskorištavanja, biljke treba pokositi, da se ujednači sljedeća trava.

Poslije ispaše, slijedi košnja za izjednačavanje trave (Foto: Julijana Kuzmić)

Od pokošenih biljaka dobiva se sijeno. Podrastanje biljaka u travnjaku za novo napasivanje stoke traje 18 do 20 dana. Automatske pojilice najčešće su povezane s vodovodom, a za čuvanje pašnjaka je najbolje rješenje električni pastir. Udaljenost pašnjaka od štale ne bi trebao biti više od 60 m, da stoka ne bi puno hodala do njih. Dobro je ako se na pašnjaku osigura mužnja (terensko izmuzište).

Srednjetrajni travnjaci postižu najveću proizvodnju od treće do pete godine, a kasnije proizvodnost opada. Proizvodnja krme na dugotrajnim travnjacima traje osam do 10 godina, ako se biljke dobro njeguju i hrane.

Obročna ispaša je poseban oblik pregonske, gdje se uz primjenu električnog pastira (ograde) određuje površina potrebna za podmirivanje dnevnih potreba. Pri ovome je potrebno zaštititi od gaženja površine koje su popasene i osigurati njihovu normalnu obnovu. Električnim pastirom ili žičanom ogradom, kroz koju je puštena slaba struja iz akumulatora (s transformiranim naponom od 65 - 75 V), pregonske jedinice se ograđuju, a stoka od strujnih slabih udara bježi, te se pašnjak lako čuva.

Mehaničko korištenje travnjaka

Predstavlja iskorištavanje travnjaka i krme s oranica košnjom zelene mase (lucerne, djeteline, trava, zelenog kukuruza i drugo) i davanje iste stoci u svježem stanju. Ovaj način hranidbe je podesiv kada su u pitanju visoke trave, ali zahtijeva puno radne snage. Ovaj sustav je najbolji i najekonomičniji na većim govedarskim farmama. Međutim, zelena krma koja se odmah ne daje stoci gubi hranjive tvari uslijed zagrijavanja.

Koje pripreme obaviti pred proljetnu pašu - za zdraviju stoku i kvalitetnije mlijeko?

Voditi računa da zelena krma od leguminoza (lucerna, djetelina, žuti zvjezdan i druge mahunarke) koja se odmah daje u većim količinama može dovesti do nadama (timpanije) buraga. Osim toga, postoje i drugi uzroci ove pojave, a jedan od njih je brzi prelazak sa zimske na proljetnu pašu.

Izbor pašnjaka

Telad zahtijeva suhe pašnjake s nježnim i sočnim travama i leguminozama, locirane u blizini imanja. Na njima ne treba dolaziti odrasla stoka radi mogućeg zagađivanja parazitima. Na pašnjak se pušta telad s težinom oko 200 kg, s tim da se postepeno privikavaju na korištenje voluminozne krme. Muzne krave trebaju biti u posebnoj grupi.

Zelena krma od leguminoza može izazvati nadam (Foto: Sanja Dovečer)

Na dobrim pašnjacima krave i poslije vrlo dobre hranidbe u štali mogu povećavati proizvodnju mlijeka. Za njih su najbolji kombinirani pašnjaci (trave i leguminoze). Posebno se napasuju zasušene krave i junice. Na najudaljenijim se mjestima napasuju ostale junadi i tovna grla.

Opterećenost pašnjaka

Ovo je glavni faktor, koji utječe na produkciju mlijeka i mesa s jedinice površine. Teško je odrediti maksimalno opterećenje. Ispitivanja su pokazala da veće opterećenje s životinjama u pregonskom načinu iskorištavanja daje veću proizvodnju mlijeka za oko 20 posto po jednom hektaru površine. Pri tome je došlo do smanjenja dnevne količine mlijeka po grlu za oko dva do sedam posto.

Dakle, pri iskorištavanju pašnjaka bitno je naći optimalno opterećenje kod određenih kategorija životinja u cilju boljeg iskorištavanja i ostvarivanja visoke proizvodnje po grlu i po jedinici površine.


Tagovi

Slobodna ispaša Pregonska i obročna paša Mehanička ispaša Izbor pašnjaka Opterećenost pašnjaka Goveda na ispaši Krave na ispaši Načini iskorištavanja travnjaka


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijaliziran za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrćarstvo i fitomedicinu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

No farmer no food, no food no future!