Mljekari u regiji pod pritiskom: Padaju otkupne cijene, a EU ima višak mlijeka

Pad otkupnih cijena, rast troškova proizvodnje, višak mlijeka na europskom tržištu i snažan pritisak uvoza samo su neki od problema s kojima se suočavaju proizvođači mlijeka u regiji. Otkupne cijene padaju na razine koje dovode u pitanje održivost proizvodnje, a farmeri upozoravaju da bez jasne politike tržišta, kontrole uvoza i jače podrške države sektor može dodatno oslabiti.

Uz to, europsko tržište već godinama bilježi višak mlijeka, a međunarodni trgovinski sporazumi dodatno povećavaju neizvjesnost za proizvođače. O ovim, ali i drugim, izazovima razgovarano je na panel diskusiji "Stanje u proizvodnji mlijeka – region, EU, možemo li dalje i kako?", održanoj u okviru 11. Savjetovanja mljekara Republike Srpske, u susjednoj BiH.

Situacija je "grozna"

Na početku panela otvoreno je pitanje koliko je za proizvođače važna organizacija i udruživanje u vremenima krize. Kao primjer organiziranog sustava, Janko Petrovič predstavio je rad mljekarske zadruge iz slovenskog Ptuja, koja godišnje otkupljuje oko 90 milijuna litara mlijeka.

"Zadruga je nastala 1992. godine kada su se proizvođači mlijeka odlučili napraviti vlastitu organizaciju koja će raditi u njihovom interesu. Svi su počeli prodavati mlijeko toj firmi, a ona centralizirano traži najbolje kupce na tržištu", rekao je Petrovič, dodajući da takav model omogućuje bolju pregovaračku poziciju proizvođača, ali i najbolju otkupnu cijenu.

Govoreći o tržišnim kretanjima, upozorio je da situacija u Europi nije nimalo optimistična.

"Situacija na europskom tržištu je, iskreno ću reći, grozna. Imamo iz mjeseca u mjesec 500 do 600 milijuna litara veću proizvodnju nego ranijih godina. Te količine se gomilaju kroz neprodane zalihe", naveo je Petrovič. Prema njegovim riječima, cijena mlijeka u Sloveniji je prošle godine dostizala 53 eurocenta po litru, ali je pod pritiskom počela padati i sada se kreće oko 41 do 43 centa, dodavši kako se boji i onoga što ih čeka u naredna tri mjeseca - ožujak, travanj, svibanj.

Europski sirevi preplavili tržište

Slične probleme osjetili su i proizvođači u Srbiji, gdje je kriza izazvala prosvjede poljoprivrednika i prolijevanje mlijeka. Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka Mačvanskog okruga, Goran Vasić, istakao je da je jedan od ključnih problema nekontrolirani uvoz mliječnih proizvoda.

"Svaka kriza se može preživjeti ako se njome upravlja. Međutim, kod nas je Ministarstvo u jednom trenutku izgubilo kontrolu nad situacijom. Europski sirevi su preplavili tržište i potisnuli domaće proizvode", rekao je Vasić.

Prema njegovim riječima, nepovjerenje između proizvođača i države dodatno je produbljeno kada je objavljeno da je uvoz sireva u prosincu bio čak duplo veći nego godinu ranije, iako su upozoravali na takav scenarij.

"Uvoz mora biti pod kontrolom – da se zna šta ulazi, koliko ulazi i kakve je kvalitete", naglasio je.

Kriza se odrazila i na otkupne cijene. "Istina je da su cijene kod nekih proizvođača pale i na 25 dinara po litri (0,21€, op.ur.) . Poseban problem je u ruralnim područjima gdje nakupci i prekupci otkupljuju mlijeko od malih proizvođača i praktično ih ucjenjuju", dodao je.

U Hrvatskoj "stabilno loši"

U Hrvatskoj je situacija nešto stabilnija, ali ni tamo proizvođači ne kriju zabrinutost. Branko Kolak, predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, kaže da sektor opstaje zahvaljujući različitim modelima podrške.

"Mi smo stabilno loši. Nismo imali veliki pad otkupne cijene, ali ona se sada kreće između 48 i 50 centi", rekao je Kolak, upozoravajući da se stvarna cijena mlijeka u EU često prikazuje drugačije zbog različitih oblika državne pomoći.

Kako je pojasnio, mnoge države članice koriste dodatne subvencije i skrivene potpore kako bi zadržale konkurentnost proizvođača. Prije mjeseci i pol dana, kako je naveo, u jednom stranom trgovačkom lancu, koji će uskoro stići i u BiH, osvanulo je mlijeko na policama po cijeni od 54 centa.

TISUP: Cijena mlijeka 0,506 €/kg, Hrvatska iznad prosjeka EU

"Nitko danas ne može proizvoditi mlijeko za 40 ili 50 centi bez podrške. Ako Europska komisija ne uspostavi jasna pravila ponašanja na tržištu, cijeli sektor može biti doveden u pitanje", upozorio je.

Neizvjesnost - najveća briga

O stanju u Republici Srpskoj govorio je domaćin događaja, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, Milorad Arsenić, koji je podsjetio da su farmeri prošle godine više puta upozoravali na probleme, ali da reakcije institucija nisu bile pravovremene.

"Imamo intenzivan, ali jednostran dijalog. Često izostane sugovornik", rekao je Arsenić, podsjećajući da su mljekari početkom godine organizirali prosvjed s oko 200 traktora kako bi skrenuli pažnju na situaciju u sektoru.

Jedan od najvećih problema trenutno je kašnjenje isplate poticaja. "Godinama smo imali kontinuitet da svakog mjeseca dobijemo redovnu isplatu od ministarstva i to nam je davalo sigurnost. Sada toga nema i teško je planirati proizvodnju", naglasio je.

On je dodao da su proizvođači suočeni i sa sve većim troškovima repromaterijala. "Nas najviše brine neizvjesnost - što nas čeka sutra. Ratovi i globalna dešavanja već dižu cijene goriva i gnojiva, a to znači da će troškovi proizvodnje rasti", upozorio je Arsenić.

Mlijeko u Argentini 28 eurocenti

Moderator panela, dr. Miljan Erbez, suradnik u Udruženju mljekara Republike Srpske, poveo je potom diskusiju u smjeru međunarodnih trgovinskih sporazuma, posebno mogućeg otvaranja europskog tržišta za proizvode iz Južne Amerike.

Naveo je i računicu koju su radili, odnosno da na jednu marku (0,51€) na koju stočari u RS ostvare pravo od ministarstva, u budžet su već uplatili 3,2 marke (1,64€), što govori i o stabilnosti svake države pa tako i one koje su u EU.

Petrovič je naveo da Europa već ima višak mlijeka i da mora izvoziti oko 20 posto ukupne proizvodnje u neke treće zemlje, među kojima su i Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, Srbija, Crna Gora, Albanija.

"Europa je oko 120 posto samodostatna u proizvodnji mlijeka i mora pronaći nova tržišta za višak. Problem je što na svjetskom tržištu konkurencija proizvodi mnogo jeftinije", rekao je, navodeći primjer Argentine gdje se mlijeko proizvodi po cijeni od oko 28 eurocenti.

Junad po 1,05 dolara žive vage

EU od Južne Amerike, dodao je treba sirovine, litij, i još mnogo stvari, ali se to ne može raditi preko leđa primarne proizvodnje. Smatra da će velik problem za Sloveniju biti cijena junadi.

"Cijena žive vage u Argentini, je 1,05 dolara i to znači da ta junad može doći u EU za otprilike 2,5 eura. A naša trenutna cijena je 7 eura. Dakle, razlika između toga što dolazi i toga što je, je toliko velika da se čovjek stvarno mora pitati što slijedi", kazao je Petrovič, navodeći kako vjeruje da uvoz iz Južne Amerike neće imati toliko utjecaja na mliječni sektor, "jer mi na neki način imamo već puno veći problem sami sa sobom i sa viškovima i ne znamo iskontrolirati primarnu proizvodnju do neke razine koliko trebamo."

Govoreći o dugoročnoj perspektivi sektora, njegov kolega iz Hrvatske, Kolak je istaknuo da proizvođači moraju razmišljati o finalizaciji proizvoda i većoj dodanoj vrijednosti. "Sirovina danas sudjeluje s manje od 30 posto u cijeni mlijeka na polici, a nekada je bila preko 50 posto. Taj trend će se nastaviti", upozorio je.

Zato je, kako dodaje, važno razvijati kratke lance snabdijevanja i omogućiti proizvođačima da direktno plasiraju svoje proizvode. "Država može pomoći da farmer proda svoj jogurt ili mlijeko vrtiću ili bolnici nekoliko kilometara od svoje farme", predložio je.

Moderator je istaknuo da je upravo to bio jedan od prijedloga koji je Udruženje mljekara RS predlagalo resornom ministarstvu, ali da nikada nisu dobili konkretan odgovor.

Na pitanje zašto se slovenska zadruga nije, osim otkupa, odlučila i na proizvodnju finalnih proizvoda od mlijeka, Petrovič je pojasnio da je bilo takvih pokušaja, ali da nisu uspjeli. No, poželio je uspjeh kolegama u Republici Srpskoj koji grade pogon za preradu mlijeka, napomenuvši kako je najvažnije da imaju ljude koji će se baviti plasmanom tih proizvoda.

"Tržište Republike Srpske je sigurno drugačije nego što je otvoreno europsko tržište. Samo ako idete u EU, ne znate što vas čeka, iskreno to kažem", zaključio je.

Dolazak velikih trgovačkih lanaca

Panel je otvorio i pitanje dolaska velikih trgovačkih lanaca na tržište Bosne i Hercegovine, poput Lidla koji je već prisutan u Hrvatskoj i Srbiji, ali i drugih lanaca. Kolak upozorava da iskustva iz Hrvatske pokazuju kako takve kompanije prvenstveno vode računa o vlastitoj zaradi.

"Mi smo napravili grešku, pa se nadam da vi nećete. Dočekali smo te lance kao prijatelje. Međutim, njih ništa drugo ne zanima osim profita. Davali smo im placeve, oslobađali od komunalne naklade, samo da nešto prave, rade, pod izlikom da će otvoriti nova radna mjesta. Pokazalo se, nakon 20-ak godina u Hrvatskoj, da oni nisu nikakva radna mjesta otvorili, koliko se zaposlilo u njihove lance toliko je malih nestalo. Sve ono što prodaju daleko je skuplje nego u njihovim matičnim zemljama. Isti proizvod", rekao je Kolak, dodajući da se često nameće pitanje kako je moguće da se mlijeko prodaje po cijenama nižim od realnih troškova proizvodnje i distribucije.

Podrška za ostanak na selu

Na kraju diskusije otvorena je i tema strukture farmi i budućnosti ruralnih područja. Petrovič je podsjetio da se broj proizvođača mlijeka u Sloveniji u posljednjih dvadesetak godina drastično smanjio.

"Imali smo oko 20.000 proizvođača mlijeka početkom 2000-ih, a danas ih je oko 4.200. Proizvodnja nije pala, ali je broj ljudi koji se bave tim poslom znatno manji", rekao je.

Prema njegovim riječima, ekonomska računica pokazuje da je malim farmama sve teže opstati bez dodatne podrške. Kao primjer naveo je Austriju gdje država isplaćuje dodatnu podršku poljoprivrednicima u iznosu od 1.700 € mjesečno kako bi ostali na selu i nastavili proizvodnju.

"To nije samo pitanje poljoprivrede, već i očuvanja ruralnih područja. Ako ljudi odu sa sela, teško će se ikada vratiti", zaključio je Petrovič.