Manje proizvođača, veća produktivnost: Preokreće li se trend pada hrvatskog govedarstva?

Hrvatski sektor govedarstva i proizvodnje mlijeka prolazi kroz duboku strukturnu transformaciju obilježenu dramatičnim smanjenjem broja gospodarstava, ali i istovremenim rastom proizvodnje po preostalom proizvođaču. Dok dugoročni podaci od 2013. do 2025. godine pokazuju silazni trend u ukupnom broju goveda i krava, najnoviji pokazatelji za 2026. godinu donose nešto optimizma i ukazuju na stabilizaciju, pa čak i blagi oporavak stada i isporučenih količina mlijeka.

Podaci koje su prikupili Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pokazuju da je ključno pitanje prolazi li domaće mljekarstvo kroz fazu konsolidacije iz koje će izaći konkurentnije ili se suočava s trajnim nestankom malih obiteljskih gospodarstava koja su godinama činila okosnicu ruralnih područja. Izvještaj donosi pregled stanja govedarstva, proizvodnje i otkupa mlijeka, broja proizvođača te kretanja cijena.

Broj gospodarstava gotovo prepolovljen

Prema službenim podacima, ukupan broj goveda u Hrvatskoj u razdoblju od 2013. do 2025. godine smanjen je relativno malo u odnosu na pad broja posjednika. Godine 2013. u Hrvatskoj je zabilježeno 472.559 grla goveda na 35.713 gospodarstava. Do 2025. godine broj goveda smanjio se na 438.376 grla, što je 0,41% manje nego godinu ranije i 7,2% manje nego 2013. godine. Istodobno, broj gospodarstava pao je na 16.983, odnosno za više od 52% u odnosu na 2013.

Podaci za prvih osam mjeseci 2026. godine, odnosno stanje na dan 1. kolovoza, donose nešto povoljniju sliku. Broj goveda porastao je na 443.178 grla, što je 1,1% više nego 2025. godine, dok je broj posjednika nastavio padati, za 2,55%, na 16.550. Podaci tako ukazuju na nastavak koncentracije proizvodnje - manje je gospodarstava, ali preostala drže veća stada.

Važnu prekretnicu u statistici predstavlja 2022. godina, kada je proveden sustavan veterinarski pregled gospodarstava (VPG), u razdoblju od 1. lipnja do 3. studenoga. Pregledom je utvrđeno stvarno stanje na terenu, nakon čega su iz registra brisana neaktivna gospodarstva i izlučena grla za koja posjednici nisu prijavili premještanja ili izlučenja u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ). Zbog toga je te godine zabilježen oštar statistički pad na 441.944 goveda i 20.470 gospodarstava.

Kada je riječ o populaciji krava, između 2013. i 2024. godine broj grla smanjen je za 27,60%, sa 180.946 na 132.743. U 2025. godini broj krava dodatno je pao na 131.003, odnosno za 1,3% u odnosu na godinu ranije. Međutim, do 1. kolovoza 2026. godine broj krava porastao je na 132.978, što je 1,51% više nego 2025. godine. Istodobno je broj posjednika krava smanjen s 30.356 u 2013. na 16.550 u kolovozu 2026. godine.

Četiri puta više mlijeka po gospodarstvu

Dugogodišnje smanjenje broja gospodarstava prati i pad ukupnih količina isporučenog mlijeka. U 2013. godini otkupljivačima je isporučeno 503.851.844 kg mlijeka od 12.639 isporučitelja. Do 2025. godine količina je pala na 382.545.691 kg, odnosno za 24,08%, dok se broj isporučitelja smanjio za čak 80%, na 2.403.

Istodobno je prosječna godišnja količina mlijeka po jednom isporučitelju porasla gotovo četiri puta - s 39.865 kg u 2013. na 159.195 kg u 2025. godini. Podaci tako pokazuju snažnu koncentraciju proizvodnje i rast prosječne proizvodnje preostalih gospodarstava.

U 2026. godini bilježi se i rast ukupnih isporuka. U prvih sedam mjeseci isporučeno je 240.142.013 kg mlijeka, što je 6,09% više nego u istom razdoblju 2025. godine, kada je isporučeno 226.366.172 kg. Rast je zabilježen u svakom od prvih sedam mjeseci, a najveći u lipnju, 10,54%, i srpnju, 8,33%.

Regionalno gledano, proizvodnja mlijeka izrazito je koncentrirana. Osječko-baranjska županija vodeća je s 137.626.768 kg otkupljenog mlijeka u 2025. godini, iako je broj proizvođača smanjen sa 186 na 176. Slijede Bjelovarsko-bilogorska županija s 57.104.725 kg i 475 proizvođača te Koprivničko-križevačka s 46.033.988 kg i 655 proizvođača.

Nastavlja se pad cijene mlijeka, Hrvatska i dalje među skupljima u EU

Dok su Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska i Osječko-baranjska županija u 2025. godini zabilježile rast otkupljenih količina u odnosu na 2024., Vukovarsko-srijemska imala je najveći pad, od 3.188.484 kg, na 41.857.774 kg.

Uz industrijski otkup, važan segment čini i izravna prodaja mlijeka. U 2025. godini 286 posjednika izravno je prodalo 12.218.240,76 kg mlijeka, pri čemu su prednjačile Zagrebačka županija s 2,55 milijuna kg i Koprivničko-križevačka s 2,19 milijuna kg. U prvih sedam mjeseci 2026. kroz izravnu prodaju plasirano je 5.073.989,32 kg mlijeka od 232 posjednika.

Cijena mlijeka znatno viša nego prije deset godina

Jedan od važnih elemenata promjena na tržištu je i rast otkupne cijene sirovog mlijeka. Prosječna godišnja cijena u 2025. iznosila je 0,494 €/kg, odnosno 49,42 €/100 kg, što je 2,7% više nego 2024. godine, kada je iznosila 0,481 €/kg. U odnosu na 2016. godinu kada je iznosila 0,296 €/kg, bila je viša za 66,89%.

Prema podacima za lipanj 2026. godine, cijena sirovog mlijeka realne kvalitete u Hrvatskoj iznosila je 47,89 €/100 kg, što je 14,16% više od prosjeka EU-27 od 41,95 €/100 kg. Najnoviji podaci za kolovoz pokazuju blagu korekciju, na 0,475 €/kg, odnosno 47,53 €/100 kg.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor