• Uzgoj lipicanaca
  • 31.03.2020. 14:00

Lipicanci će se naći na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine?

Tradicija uzgoja ove pasmine u istočnom dijelu Hrvatske važan je dio kulturne baštine. Uzgoj lipicanaca imao je veliku ulogu u našoj povijesti, posebice u kulturi plemićkoga, veleposjedničkoga i vojnoga sloja, kao i u narodnome životu.

Lipicanci će se naći na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine?
Foto: Jumpstory

Tradicija uzgoja lipicanaca (Lipizzan Horse Breeding Traditions) kao višenacionalna nominacija osam država (Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Mađarska, Italija, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), predana je kao prijedlog za upis na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, izvijestili su iz Ministarstva kulture.

Već u registru Republike Hrvatske

Podsjetimo, tradicija uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu, kao nematerijalno kulturno dobro, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske početkom 2017. godine.

Krajem 2017. godine započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u, Ministarstvo kulture je glavni koordinator RH za pripremu i izradu nominacije, a podršku u pripremi nominacije dali su brojni nositelji ovog kulturnog dobra, od Državne ergele Đakovo i Lipik do većih i manjih konjogojskih udruga koje se bave uzgojem lipicanaca na području Slavonije, Baranje i Srijema, kao i znanstvene, obrazovne, kulturne i upravne institucije.

Tulipan jedini podrijetlom iz Hrvatske

Tradicija uzgoja ove pasmine u istočnom dijelu Hrvatske važan je dio njezine kulturne baštine. Njihov uzgoj imao je veliku ulogu u našoj povijesti, posebice u kulturi plemićkoga, veleposjedničkoga i vojnoga sloja, kao i u narodnome životu. Prvi lipicanci na području države uzgajani su već oko 1700. godine u ergeli grofa Andrije Jankovića u Terezovcu (današnjem Suhopolju) kod Virovitice. Na toj je ergeli nastala linija Tulipan oko 1800. godine. Službeno je uvrštena u jednu od osam priznatih linija pastuha lipicanske pasmine i jedina je podrijetlom iz Hrvatske.

Uzgoj lipicanaca u našoj se zemlji danas provodi u dva oblika: uzgoj u državnim ergelama i tradicijski uzgoj u seoskim gospodarstvima. Između oba načina postoji uska povezanost i usklađenost koja se razvija od 19. stoljeća, a posebno je naglašena od 20 - tih godina 20. stoljeća kada su osnovane prve konjogojske seljačke udruge u Slavoniji.

Hrvatska je na UNESCO-ove popise upisala ukupno 17 nematerijalnih kulturnih dobara. Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a evaluirat će nominaciju lipicanca te odlučivati o upisu tijekom svoje 16. sjednice u prosincu 2021. godine.


Povezana stočna vrsta

Konjogojstvo

Konjogojstvo

Može se reći da je konj životinja o kojoj je u prošlosti najviše ovisio napredak ljudske civilizacije te je imao najveću i najraznolikiju upotrebu. Domestikacijom konja,... Više [+]

Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojen oglas

KLUB

#Ruralfoto #priroda
"Kad nebo dodirne zemlju"

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo