Legalizacija farmi veliki problem

U najistočnijoj hrvatskoj županiji vrlo su rijetka obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja zadovoljavaju sve kriterije, od lokacijske i građevinske dozvole, preko projektne dokumentacije do higijensko-ekoloških kriterija.

"Od 10.000 OPG-a potpuno je legalno manje od 50, uglavnom onih koji su radili farme na temelju Operativnog programa razvoja stočarstva", upozorio je Andrija Matić, pročelnik županijskog Odjela za poljoprivredu naglasivši kako bez potpune legalizacije obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nema korištenja sredstava iz pretpristupnih EU fondova te ubrzo i sredstava iz nacionalnoga proračuna.

Kako bi se poljoprivrednici više informirali o svemu potrebno za legalizaciju, a posebno pogodnosti koje taj korak donosi, često se organiziraju i stručni skupovi posvećeni ovoj temi. Na jednom od njih Matić je rekao i kako se višemjesečnim procesom pripreme za legalizaciju došlo do spoznaje da 2.500 registriranih OPG-a čine - bezemljaši.
"To su uglavnom oni koji se ubacuju u tržište, pojavljuju na tržnicama i prodaju svašta iako nisu proizvođači", rekao je i dodao da je na području županije očit nerazmjer u broju OPG-a. Upozorio je i na drugi veliki problem - izostanak volje da se posao radi legalno. Međutim, izrazio je uvjerenje da se velika većina OPG-a može legalizirati. "Jer, nažalost, imamo tako malu proizvodnju koja nije okolišno incidentna, ali zato smo neuredni u proizvodnji pa smo incidentni kad imamo samo deset krava ili 50 svinja i do njih gacamo kroz blato, što je potpuno neprihvatljivo", kaže Matić. Iz iskustava upozorava da je potpuna legalizacija OPG-a već potrebna za kandidiranje programa prema aktualnim IPARD sredstvima te da će to možda već od iduće godine biti i nacionalno načelo. Time je potpuno izvjesno da oni koji nisu potpuno legalni neće moći ostvariti maksimalne nacionalne poljoprivredne potpore, koje sada iznose 2.250 kuna po hektaru poljoprivredne površine.

Autor: M.Ban-Miličić