Kreditiranjem do obnove mljekarskog sektora

Stočarstvo kao pokretač poljoprivrede nepovratno propada, gase se farme, proizvođači mlijeka odustaju od proizvodnje. Sela su sve praznija, domaćeg mrtvog kapitala na sve strane, uvozimo više nego ikad i to sve što možemo sami proizvesti. Zbog visokih troškova proizvodnje i niske otkupne cijene mlijeka, u posljednje četiri godine propalo je i zatvoreno mnogo malih govedarskih farmi. Nažalost, zbog istih razloga, na izdisaju je i sve više suvremenih skupih farmi s 50 i više grla.

Kako navodi SEEbiz, Stručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka upozorio je na negativne trendove u sektoru, poput pada proizvodnje i pada broja isporučitelja mlijeka te nužnim smatraju donošenje mjera koje bi zaustavile te negativne trendove. Povećanje proizvodnje neće biti jednostavno, no ono je nužno kako bi se spriječilo daljnje urušavanje sektora, istaknuli su predstavnici Savjeta na konferenciji za novinare. Kao kratkoročnu mjeru koja bi pomogla povećanju proizvodnje, izdvojili su mjeru kreditiranja nabave rasplodnih junica. Stanje u sektoru u proteklih godinu dana dosta se urušilo, snažno je pala proizvodnja, a proizvođači i mljekarska industrija našli su se u teškoj situaciji. Potvrđuju to i iz Ministastva poljoprivrede.

Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je važna, ona čini 14% ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, u njoj je više od 10.000 aktivnih isporučitelja mlijeka i nužno je revitalizirati sektor, zaustaviti pad proizvodnje i povećati je. Hrvatska je prethodnih godina imala proizvodnju od 600 milijuna litara mlijeka godišnje, a ove godine se očekuje proizvodnja od oko 500 milijuna litara pa je nužno u kratkoročnom razdoblju povećati proizvodnju na 600 milijuna litara, a u dugoročnom na 800 milijuna litara, što bi bilo na razini kvote koju je Hrvatska dobila u pregovorima s EU, kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Proizvođači mlijeka predlažu hitne mjere za restrukturiranje proizvodnje

Kratkoročne mjere obuhvaćaju i hitnu obradu zahtjeva proizvođača mlijeka za dodjelom poljoprivrednog zemljišta, organiziranu nabavu junica te veće korištenje programa HBOR-a za kreditiranje govedarske proizvodnje. Dugoročne mjere odnose se na podizanje produktivnosti i konkurentnosti kroz organiziranje proizvođača, nova tržišta i nove proizvode s dodanom vrijednosti, povećavanje inovativnosti, ulaganja u razvoj i marketing, stručnu pomoć. Blažić je istaknula kako nema rasta proizvodnje bez povećanja broja stoke u štalama i zato se krenulo u razgovore oko kreditiranja mljekarskog sektora u suradnji s HBOR-om i poslovnim bankama. Ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać za SEEbiz je rekao kako postoji interes postojećih proizvođača mlijeka za kupnju desetak tisuća junica te su odlučili da u suradnji s HBOR-om izdefiniraju uvjete kako bi se omogućila njihova kupnja.

Činjenica da se broj krava smanjio, sada ih je 183.700, a prije tri godine bilo ih je 210.000 i neko brzo povećanje proizvodnje mlijeka je nemoguće bez kupovine rasplodnih junica. U dogovoru s HBOR-om ponuđena su dva programa - kreditiranje steonih junica i ženske teladi te kreditiranje uzgoja ženske teladi rođene na vlastitoj farmi koji bi trebali poslužiti poboljšanju stanja u sektoru.

Foto: zagorje.com