Pretraga tekstova
Sustav se, kažu, temelji na poticanju prirodnog refleksa kod krava.
Emisije amonijaka iz stočarske proizvodnje predstavljaju ozbiljnu prijetnju okolišu i klimi. Posebno u mliječnom stočarstvu, miješanje kravljeg izmeta i urina uzrokuje ispuštanje amonijaka, štetnog plina koji doprinosi zagađenju zraka, tla i voda, piše Agrarheute.
No, inovativno rješenje iz Nizozemske sada nudi odgovor na ovaj problem: CowToilet, odnosno "toalet za krave".
Ova visoko tehnološka inovacija po prvi puta je predstavljena u Švicarskoj, na gospodarstvu Röösli u Hellbühlu u kantonu Luzern, a prezentacija sustava za širu javnost održat će se 18. lipnja 2025., uz prisutnost stručnjaka i predstavnika lokalne poljoprivredne zajednice.
Razvio ga je nizozemski proizvođač Hanskamp, a temelji se na poticanju prirodnog refleksa kod krava. Kažu, laganim pritiskom na živac blizu vimena kod krave se izaziva mokrenje, a urin se tada skuplja u posebnom spremniku prije nego što se može pomiješati s izmetom.
Ključni problem nastaje upravo u trenutku kada se urin i izmet pomiješaju, a enzim ureaza koji se nalazi u izmetu razgrađuje mokraću u amonijak. Razdvajanjem ovih dviju tvari, CowToilet učinkovito sprječava emisije tog štetnog plina.
Prema riječima proizvođača, ova inovacija donosi niz koristi. Prije svega riječ je o smanjenju emisija amonijaka, odnosno manjeg zagađenja zraka, tla i podzemnih voda.
Zatim poboljšana higijena staje jer suhi podovi smanjuju rizik od bolesti papaka i dišnih puteva kod životinja, te na kraju korištenje urina kao gnojiva, a skupljeni urin može se koristiti kao vrijedan prirodni tekući gnoj, smanjujući potrebu za umjetnim gnojivima.
Sustav će biti službeno predstavljen javnosti na poljoprivrednom imanju Franz i Janisa Röösli, koji su među prvima u Švicarskoj odlučili primijeniti ovu tehnologiju.
Uz domaćine, na događanju će govoriti i stručnjaci iz Agroscopea te Visoke škole za poljoprivredu, šumarstvo i sigurnost hrane (HAFL), koji će pojasniti tehničke aspekte i potencijal smanjenja emisija.
CowToilet je primjer kako inovacije u stočarstvu mogu pozitivno utjecati na okoliš, zdravlje životinja i ekonomsku održivost farmi. Uvođenjem ovakvih tehnologija, tradicionalna poljoprivreda dobiva novu, ekološki prihvatljiviju dimenziju.
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.